Študirao u Beču i se je u sjemenišću skrbio za bogoslove
Augustin Blaović je rodjen 29. januara 1921. u Frakanavi. Po osnovnoj školi u domaćem selu i benediktinskoj gimnaziji u Kisegu stupi u red benediktincev u Pannonhalmi. 1949. ljeta se vrati u Austriju, da završi študije sociologije i filozofije na sveučilišću u Beču. Isto ljeto se u gradišćanskom sjemenišću počne skrbiti za bogoslove, najprvo kot študijski prefekt, kašnje kot subregens.
Paralelno nastane dušobrižnik gradišćanskih Hrvatov u Beču. 1956. preuzme uredničtvo Crikvenoga Glasnika i ov posao vrši prik 20 ljet. U 1950-i ljeti kot djelatnik Hrvatskoga akademskoga kluba u študentskom časopisu glas objavi svoju prvu dramu „Hiža Drašković“.
Tip:
Televizijski prinos će biti nedilju, 31. januara u emisiji Dobar dan Hrvati u 13.30.
A pandiljak, 1. februara će biti prinos u radiju u emisiji Kulturni tajedan u 18.15.
Jedan od najistaknutijih hrvatskih književnikov
Od onda počinje njegova bogata i mnogovrsna djelatnost u svi literarni vrsti od lirike prik drame do proze manjega i većega opsega. Blazović napiše ukupno 11 igrokazov, med kimi je najigraniji komedija „Koliko smo to smo“.
Autor je i trih romanov, med kimi se „Čežnja“ 2001. ljeta pojavi u obliku knjige. „Šćipavac i gavran“ o Nikoli Jurišiću i doseljenju Hrvatov u Gradišće ostaje do danas objelodanjen samo u nastavki u Crikvenom Glasniku.
Prevoditelj i dušobrižnik Gradišćanskih Hrvatov u Beču
Na vjerskom području Blazović daruje Gradišćanskim Hrvatom na primjer prevod Psalmov, Knjige mudrosti, ali i žitak svecev u četiri sveski.
Punih 55 ljet Blazović služi kot dušobrižnik Gradišćanskim Hrvatom u Beču. On umre 10. maja 2004. ljeta po kratkoj, ali teškoj bolesti u starosti od 83 ljet.
Hrvatski centar predvidja spomenpriredbu
Hrvatski centar u Beču se kani spomenuti Augustina Blazovića posebnom priredbom u ovom ljetu, čim to bude opet moguće s pogledom na koronavirusnu pandemiju.