Ukupno je bilo 25 bombov u pismu, jedna bomba u civi i dvi bombe-lečke. Različne vrsti bombov su umorile četire ljude i teško naranile 15 ljudi.
I Hrvati su bili med adresati
Prva bomba iz prve serije od deset bombov u pismu, ku je poslao Franc Fuchs, je 3. decembra 1993. ljeta naranila farnika Augusta Janischa, druga ondašnju hrvatsku suradnicu manjinske redakcije ORF-a Silvanu Meixner.
A i tadašnji načelnik Beča, Helmut Zilk, je nastao aldovom. Svi tri su teško ranjeni, a Zilk je pri detonaciji zgubio dva prste live ruke. Med adresati onih šest bombov, ke nisu detonirale, je bila i poslanica Zelenih, Terezija Stoišić iz Stinjakov i Angela Rešetarić.
U februaru 1995. ljeta usmrćeni četiri Romi u Borti
Najteži atentat se je dogodio dvi ljeta kašnje, i to u noći od 4. na 5. februar 1995. ljeta u Borti. Pri ovom atentatu protiv narodne grupe Romov su umrli četiri Romi. Dva dane kašnje je nanovič došlo do atentata bombm u civi i to na Stinjaki. Pri tom atentatu je teško ranjen 28-ljetni muž na ruki, kad je kanio zdignuti dozu u koj je bila deponirana bomba. Ova eksplozivna lečka je bila deponirana blizu stana roditeljev Terezije Stoišić.
Atentator Franz Fuchs je uhapšen 1997. ljeta
Strahovitim serijam bombov je bio konac 1997. ljeta, kada su u oktobru mogli uhapšiti atentatora Franca Fuchsa. Pri policijskoj kontroli je dao detonirati bombu i je tako zgubio obadvi ruke. 1999. ljeta je odsudjen na doživotni zatvor, a ljeto dan kašnje si je u uzi u Gracu sam zeo žitak.
Izložba „Bombe protiv manjin“
Društvo Inicijativa manjin prilikom obljetnice pripravlja spomenizložbu pod naslovom „Bombe protiv manjin. Desni teror 1993. do 1997. ljeta“. Ovu ćedu od aprila 2024. ljeta kazati na različni mjesti. Pandiljak navečer je ali jur prva priredba na tu temu, i to u Bečanskom etnografskom muzeju u Laudongasse, u osmom kotaru. Na podiju će uz druge sudjelivati Terezija Stoišić.