Priredbu su organizirali Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, općina i fara Vorištan kot i Hrvatsko kulturno društvo. Spočetka su imali mašu u crikvi zatim su slijedila predavanja povjesničara Nikole Benčića i bivšega učitelja i Vorištanca, Günthera Štefanića.
Početnik novijega gradišćanskohrvatskoga jezika
O Gašparu Glavaniću se dandanas malo zna, je rekla predsjednica Znanstvenoga instituta Zlatka Gieler. Zbog toga da su u odboru odlučili se spomenuti ove znamenite osobe, ar je Glavanić čuda doprinesao razvitku jezika i se gleda kot početnik novijega gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika. Najveće dostignuće je – kot jur spočetka spomenuto – upeljanje dijakritičnih znakov. Pred tim su Gradišćanski Hrvati spodobno kot drugi Slaveni korišćavali dvoznake. Njegove školske knjige broju med prve na gradišćanskohrvatskom jeziku.
Tragično umro u Vorištanu
Da se priredba održava u Vorištanu ima čisto logičan uzrok, naime je Glavanić ovde bio farnik i ovde umro. Uzrok je zapravo bio tragičan, ar je naime umro jako mlad u starosti od 39 ljet pri krivolovu 1872. ljeta. Glavanić se je shranjao u mrzloj Lajti pred lovcem i se smrtno prehladio. Rodio se je 1833. ljeta u Štikapronu. U Šopronu je pohodjao školu i u Juri študirao teologiju. Bio je ceremonijar u Šopronu, kašnje farnik u Vedešinu i do smrti je djelovao u Vorištanu.
Fotostrecke mit 11 Bildern
Dvi spomenpriredbe: Ficko i Glavanić
Ljetos je ZIGH jur priredio simpozij na spomen prisičkomu farniku Jožefu Ficzku, ki se je rodio pred 250. ljeti. I Ficko je imao važnu ulogu u normiranju jezika ali i napisao najvažnije molitvene knjige Gradišćanskih Hrvatov. Ovo su bili dva farniki, ki su bili odgovorni i inicijatori da se naš jezik obdrži i daje razvije i oni su fundamenti našega jezika, je rekla predsjednica Zlatka Gieler.
O svi dvi se čuda premalo zna kod nas i zato je dobro da se ih spomenemo, ovako Gieler dalje. Predvidjene su publikacije Znanstvenoga instituta o ovi dvi osoba.