Priredbu su organizirali Zbirka sakralne umjetnosti Hrvatov u Ugarskoj i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH). Ideju za simpozij da je imao Nikola Benčić, povida predsjednica ZIGH-a, Zlatka Gieler:
Ficko da se je kot Slovenac u Prisiki dobro naučio hrvatski, odnosno gradišćanskohrvatski jezik. On da je morao imati ćut za jezik i se je odnašao nato, kako narod govori, tako Gieler.
Zbog toga da su njegove teološke, crikvene i kašnje dičje publikacije bile jako obljubljene, ar su je ljudi do prvoga svitskoga boja hasnovali, je rekla ZIGH-predsjednica.
Fotostrecke mit 16 Bildern
Ficko je inspirirao druge u jezičnom pogledu
Fickovo djelo za gradišćanskohrvatski jezik da je bilo fundamenat za znastvenike, teologe, učitelje i farnike. Oni da su na tom gradili i jezik obogatili, je naglasila Zlatka Gieler.
Jožef Ficko je bio 41 ljeto dugo farnik u Prisiki, kade je umro i pokopan 1843. ljeta. Njegova najveća djela su „Katekizam“ i „Kratak pregled staroga i novoga Teštamenta“ kot i „Nova Hiža Zlata“, kom je i nastalo poznato svoje ime med Hrvati zapadne Ugarske.
150. smrtni dan Gašpara Glavanića povod za ZIGH-priredbu
U oktobru će se ZIGH spomenuti drugoga velikana u pogledu na razvitak gradišćanskohrvatskoga jezika, naime duhovnika i pisca Gašpara Glavanića. Povod je njegov 150. smrtni dan.
1833. ljeta u Štikapronu rodjeni Glavanić je bio farnik u Vorištanu i se je zalago zato, da se je gradišćanskohrvatski jezik dalje razvijao.