Jantarska cesta je vjerojatno najstarja trgovačka cesta. Na njoj su prenašali jantar od obale Baltičkoga morja prik europskoga kontinenta do Sredozemlja. I danas još se najdu originalni dijeli trase u našoj krajini.
Gradišćanski Hrvati da još do dandanas živu na ovoj staroj rimljanskoj cesti, ka je bila komunikacijski put i poveznica sjevera i juga. Rimljani ovde na panonskom prostoru po mišljenju Franje Pajrića nisu vladali nego su bili u dogovoru sa stanovniki ovoga teritorija. Cesta da je posebno za ovu regiju kod Šoprona bila važna, tvrdi Pajrić.
Jantarska cesta je „cesta žitka“
Cesta je peljala od Akvileje u Italiji do Baltikuma. U izložbi kažu tezu da je cesta ali išla i drugim putem odnosno da se je širila na već stran i tako povezivala ljude, je rekao Pajrić. Znanstvenik Igor Šipić da je dokazao da je cesta konstruirana kot dvostruka spirala. To je polag Pajrića kot dvostruki heliks, sličan človičjemu DNA-u. Zbog toga ju u izložbi nazivaju „Cestom žitka“.
Naziv ali pokazuje i na to da su se putem ceste širili jeziki, znanje kot i ideje, a uza to da se je po njoj i putovalo, je rekao Pajrić. Čudesni kamen jantar da je i u Hrvatskoj bio važan, tako Pajrić. Ove spoznaje da otvaraju čisto novo gledišće i rušu dosadašnje znanje, ko da se drži u javnosti kot dogma, misli Pajrić.
U novembru opet „Književni susreti“ u Koljnofu
Izložba „Jantarska cesta drugačije“ u škadnju etnomemorijalnoga centra Kume u Koljnofu se more pogledati po najavi kod Franje Pajrića. Ona će biti dostupna i prilikom Književnih susretov u Koljnofu, ki ćedu se održati drugi vikend u novembru.
Jantarska cesta i „drugačija“ povijest Panonije su u Regionalni studija, ke izdaje Franjo Pajrić, jur bili tema. Jur par ljet naime se Franjo Pajrić bavi ovimi temami i redovito priredjuje izložbe ili predavanja na to. Tako na primjer i pri Hrvatski dani u Šopronu ili pri projektu Po staza naših starih. O tom ali i svidoči i Spomenik budućnosti u Koljnofu, koga su otkrili lani.