Marijana Palatin i Joži Buranić
ORF
ORF
Televizija

Joži Buranić gost u emisiji Dobar dan Hrvati

1. maja 2004. ljeta je bilo dosidob najveće proširenje Europske unije. Deset zemalj se je ončas priključilo, a med njimi su bile i Ugarska i Slovačka. Za gradišćanskohrvatsku narodnu grupu je to značilo, da je po prvi put – po raspadu austro-ugarske monarhije – narodna grupa opet ujedinjena pod jednim krovom.

Veselje je ončas bilo veliko i svečevali su na granici od sjevera do juga. K ovoj temi je bio danas gost u emisiji Dobar dan Hrvati, Joži Buranić glasnogovorač Koordinacijskoga odbora gradišćanskih Hrvatov.

Na društvenom polju se je manje djelalo nego očekivano

On je rekao o važnosti proširenja Europske unije za gradišćanskohrvatsku zajednicu, da je proširenje imalo i jako veliki simbolični karakter. Važno je, da sve one prednosti ke nudja EU stoju sada i narodnoj grupi kot takovoj na raspolaganje.

Zvana toga da ne postoji pogibel, da bi se politički opet došlo u kakov sistem, ki je pred tim bio postojao, misli Buranić. Pravoda da se je u pogledu na društveno djelovanje manje preminilo nego se je pred 25 ljeti bilo očekivalo, ali pred svim suradnja med javnimi institucijami da se je od onda olakšala.

Joži Buranić
ORF
Glasnogovorač Koordinacijskoga odbora Joži Buranić

Pad Željeznoga zastora pred 35 ljeti značajniji dogodjaj

I pred padom Željeznoga zastora da su pojedina društva ovkraj i onkraj granice suradjivala, ali to da je bilo najvećim djelom u tajnom. Onda da su se na primjer knjige šmugljale ili molitveniki. Veljek ljetodan po padu zastora da su se sastali u Koljnofu od Koordinacijskoga odbora, još istoga ljeta su onda priredili Dan mladine u Koljnofu a ljetodan kasnije u Hrvatskom Jandrofu u Slovačkoj. Onda da su pokrenuli proces približavanja i da bi gradišćanski Hrvati opet bolje skupa zrasli, tako Buranić.

EU-komisija i parlamentarci u pogledu na manjine nesložni

Europska unija da bi mogla pred svim i u pogledu na manjine biti dodatna instancija u polgedu na čuvanje manjinskih prav. Pravoda si komisija i parlamenat nisu složni u tom, jeli su pojedine države ili i EU odgovorne za manjine. Na tom ćedu sada na svaki način i dalje djelati i osvidočiti odgovorne. Jur sada da postoju odredjene norme ke valjaju, on da se očikva u budućnosti i neku standardizaciju, je rekao Buranić.

Neka gradišćanskohrvatska društva da jur profitiraju od financijskih sredstav ke stavlja EU na raspolaganje. On misli, da postoji još čuda već mogućnosti, da bi se mogli pinezi iz različnih loncev koristiti, ali zato da do sada društvam fali očividno na resursa, je rekao Joži Buranić u razgovoru s Marijanom Palatin.