Prilikom ovoga maloga jubileja je peljačica Hrvatske redakcije Anka Schneeweis nedilju u televizijskom magazinu povidala o razvitku ove emisije i o promjena tokom desetljeć.
Cilj: biti aktualni i zadovoljiti publiku
Tokom ljet se je čuda preminilo u tehničkom pogledu ali i u organizaciji Hrvatske redakcije. U početku je Hrvatska redakcija na primjer imala misečno jednu sjednicu za planiranje programa. Sada urednice i uredniki dvakrat u tajednu zasjedavaju, da bi bili čim aktualniji i čim bliži dogodjajem.
Ali uglavnom je urednički posao ostao isti, to znači najti temu, dobro rešerširati i obdjelati, a na kraju prinos dobro i lipo prirediti, da bi publika imala veselje, ovako Schneeweis. Ona se i jako zahvaljuje gledateljicam i gledateljem, ki vjerno pratu emisije i davaju feedback.
Fotostrecke mit 14 Bildern
Kroz emisiju je peljalo devet moderatorov i moderatoric. Momentano je deset zaposlenih urednic i nekoliko slobodnih urednic i urednikov odgovorno za oblikovanje prinosov. Prvi peljač redakcije je bio Ewald Pichler, za njim su slijedili Hannes Pinterić, Fred Hergović i Jurica Čenar.
Pratiti dogodjaje Gradišćanskih Hrvatov i prik granic
Teme izvještavanja su krez 35 ljet uglavnom ostale iste. Redakcija vidi svoju zadaću u tom, izvještavati o dogodjaji u gradišćanskohrvatskoj sceni i pri tom pratiti i manjinsku politiku. Prije su to na primjer bile čudakrat seoske table, ke su bile predmet akcijov Hrvatskoga akademskoga kluba na svakom Danu mladine, se spominja Schneeweis.
„Ali važno je od samoga početka do danas, da gledamo i prik granice, da se bavimo i s dogodjaji kod Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj i Slovačkoj“, je rekla Schneeweis. Važne teme su ovde bile pad Željeznoga zastora, Dani mladine u Ugarskoj i pristup Europskoj uniji.
Jezik: držati se standarda i kreirati nove izraze
Jezik kot glavno orudje žurnalista je svaki dan u fokusu Hrvatske redakcije. „Naravno se u našoj emisiji moru čuti svi seoski idiomi. Ali kot novinarke i novinari imamo u fokusu gradišćanskohrvatski standardni jezik i orijentiramo se po norma, ke predlaže online-rječnik Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH). Kad fali rič, moramo i sami biti kreativni, iako si naravno i posudjujemo riči iz Hrvatske. Jezik se mora dalje razviti i pokušavamo to posredovati u televizijskom magazinu Dobar dan Hrvati, u radiju ali i u internetu. Svi se stalno učimo jezik, to je naša zadaća“, opisuje Anka Schneeweis djelo u jezičnom pogledu.
Proširenje u mali koraki i nimški podnaslovi u internetu
U programu se proširenje dogadja u mali koraki, razlaže Schneeweis. Novo je, da se emisija Dobar dan Hrvati sada more 30 dan dugo najti u tv-teki ORF-a u internetu. Daljnji korak inovacije će slijediti ponudom nimških podnaslovov.
Od jeseni ćedu za emisiju Dobar dan Hrvati u internetskoj verziji stati na raspolaganje podnaslovi, ke ćedu gledateljice i gledatelji po želji i potriboći moći priključiti. Ovo će se upeljati samo u internetskoj verziji, ne pri emisiji uživo, naglašava Schneeweis.
Hrvatska redakcija utemeljena jur 1979. ljeta
Hrvatska redakcija je osnovana deset ljet pred upeljanjem televizijske emisije Dobar dan Hrvati, ada jur 1979. ljeta. Tako da ljetos svečuje 45. obljetnicu postojanja. I onda su počeli hrvatskimi emisijami na radiju.