Akademik Radoslav Katičić je u Zagrebu upeljao študije indologije, a u Beču je na Slavistiki je bio prvi ki je upeljao tečaje gradišćanskohrvatskoga jezika i kulture, je rekla profesorica za hrvatski i gradišćanskohrvatski jezik i potpredsjednica Austrijskoga društva za kroatistiku, Zorka Kinda-Berlaković.
Radoslav Katičić je od 1977. do svojega umirovljenja 1998. ljeta bio profesor na Slavistiki u Beču, ku je ljeta dugo peljao. Bio je kotrig Austrijanske i Hrvatske akademije znanosti, kot i akademije u Bosni i Hercegovini i Norveškoj. Autor je bezbrojnih člankov i mnogih knjig.
Predvidjeno publiciranje nekih predavanj
Pri medjunarodnom online simpoziju su sudjelivali zastupniki sveučilišć iz Beča, Zagreba, Zadra i Osijeka, znanstveniki Privatne pedagoške visoke škole Gradišće i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Gradišćanskohrvatske znanstvenike je zastupala Zorka Kinda-Berlaković. Akademik Nikola Benčić je otpovidao sudjelivanje zbog privatnih uzrok. Neka predavanja online simpozija ćedu objelodaniti na webstranici Austrijskoga društva za kroatistiku.
Gradišćanskohrvatski očuvanja vridno bogatstvo
Visoko priznati i cijenjeni znanstvenik Radoslav Katičić se je zalagao za povezanost gradišćanskohrvatskoga i hrvatskoga jezika. Zbog toga imaju u naslovu simpozija natuknicu „povezanost“, razlaže Kinda-Berlaković. Katičić je suradjivao u jezičnoj komisiji pri izdjelanju gradišćanskohrvatskih rječnikov u osamdeseti ljeti prošloga stoljeća i bio je časni kotrig Znanstvenoga instituta (ZIGH). Bio je mišljenja da je jezik Gradišćanskih Hrvatov bogatstvo ko se mora očuvati i ko nije manje vridno nego standardni hrvatski jezik, je rekla Zorka Kinda-Berlaković. Zvana toga da se je Katičić i zalagao za standardiziranje jezika i jačao samosvist svojih gradišćanskohrvatskih kolegov.
Razdiljenje jezikov u podučavanju, a ne BHS
Važna tema je bila podučavanje hrvatskoga jezika na visokoškolski institucija. Privatna pedagoška škola u Željeznu ima kot jedina profesuru za hrvatski i gradišćanskohrvatski. Ostala sveučilišća ili škole podučavaju bosansko-hrvatski-srpski jezik, u Austriji poznat pod kraticom BHS odnosno BKS po nimšku Bosnisch, Kroatisch, Serbisch). Bosanska i srpska društva širom Austrije se takaj zalažu za samostalno podučavanje jezikov, je rekla Kinda-Berlaković. Važno da je naime podučavanje materinskoga jezika za jačanje identiteta, za upoznavanje vlašće kulture i književnosti.