100 ljet Gradišće 46. dio
ORF
ORF

Politika početkom 1990-ih ljet

46. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

Ljeto 1991. je bilo turbulentno u prvom redu za SPÖ. Na kongresu stranke u Linzu se je „Socijalistička stranka“ preimenovala, i to u „Socijaldemokratsku stranku“.

Fred Sinovac
ORF
1991. ljeta su odsudili bivšega saveznoga kancelara Freda Sinovca zbog lažnoga svidočenja.
Otilija Matysek
ORF
Putem transkripta koga je pisala Otilija Matysek se je moglo dokazati, da je Sinovac lagao.

Fred Sinovac odsudjen zbog lažnoga svidočenja

U istom ljetu su odsudili bivšega saveznoga kancelara Freda Sinovca i to zbog lažnoga svidočenja. Temelj za to su bile Sinovačeve izjave u vezi s izbornom kampanjom kašnjega predsjednika Republike Kurta Waldheima, ke je Sinovac kašnje dementirao na sudu.

Ali putem transkripta koga je pisala Otilija Matysek se je moglo dokazati, da je Sinovac lagao. I ondašnji zemaljski poglavar Hans Sipötz, ki se je zalagao za Sinovca, je bio konfrontiran s potribovanjem, neka odstupi.

Hans Sipötz i Karl Stix
ORF
Kar Stix (zdesna) je naslijedio Hansa Sipötza (zliva) u funkciji zemaljskoga poglavara.

Karl Stix je naslijedio Hansa Sipötza

Kad su ončas rezultati ankete bili iz perspektive SPÖ-a još prilično dobri je stranka podupiranjem FPÖ-a proglasila nove izbore. Iako je Socijaldemokratska stranka dobila izbore se je morao Hans Sipötz odreći službe kot zemaljski poglavar.

Novi zemaljski poglavar koalicije SPÖ-a i ÖVP-a je nastao Karl Stix. U njegovom službenom času se je Gradišće kod turistička destinacija sve jače fokusiralo na športske ponude i na wellness i je tako sprobiralo nastati atraktivna destinacija za financijski moćniju publiku.

Terma u Lučmanu
ORF
U Lučmanu su počeli graditi termu.
Terma u Lučmanu
ORF
Nju su otvorili 1994. ljeta.

Terma nije došla u Filež nego u Lučman

Tako se je na primjer 1994. ljeta otvorila terma u Lučmanu, ka je točno pasala u ov novi turistički koncept. Zemlja Gradišće je preuzela 50 procentov stroškov projekta, a drugu polovicu su platile općine Lučman i Frakanava-Dolnja Pulja.

Ali prvotno je izgradnja terme zapravo bila mišljena u File‍žu. Fileški arhitekt Mate Szauer je jur imao gotove plane za termu, hotel i golfišće i to na arealu fileškoga kaštela. Dokle su Filešci diskutirali i blokirali su se istovrimeno Lučmanci naticali, tako da se je terma konačno onde izgradila.

Mate Szauer
ORF
Arhitekt Mate Szauer, ki ima fileške korijene, je planirao …
Terma bila planirana i za FIlež
ORF
…na arealu fileškoga kaštela termu, ali do realizacije projekta nije došlo.

1993. se je konstituirao Savjet za hrvatsku narodnu grupu

Iz perspektive gradišćanskih Hrvatov je bilo konstituiranje Savjeta za gradišćanskohrvatsku narodnu grupu 1993. ljeta sigurno jedan od najvažnijih dogodjajev 90-ih ljet. Instaliranje ovoga savjeta je zapravo jur bilo fiksirano u Zakonu o narodni grupa 1976. ljeta.

Ali kad je bilo nemira u narodnoj grupi – i to u glavnom zbog političke svadje – je duralo 17 ljet dokle se je konačno formirao Savjet u nazočnosti ondašnjega saveznoga kancelara Franca Vranitzkyja.

Konstituiranje Savjeta za hrvatsku narodnu grupu 1993.
ORF
1993. ljeta je došlo do konstituiranja Savjeta za hrvatsku narodnu grupu u nazočnosti saveznoga kancelara Franca Vranitzkyja.

Savjet dodiljuje subvencije za projekte društav

Uz tanačenje savezne vlade je primarna funkcija Savjeta za hrvatsku narodnu grupu podiljenje državnih subvencijov na različne projekte. Savjet za hrvatsku narodnu grupu ima med svimi autohtonimi narodnimi grupami u Austriji najveći broj poslanikov.

Savjet ima tako 24 zastupnike. Na primjer ima Savjet za ugarsku narodnu grupu samo 16 zastupnikov, a Savjet za Rome samo osam.

Savjet za hrvatsku narodnu grupu 1993.
ORF
Člani Savjeta su iz političke, crikvene i društvene kurije.

Hrvatski savjet ima zastupnike iz različnih kurijov

Člani hrvatskoga savjeta su iz takozvane političke kurije – u koj sidi 10 zastupnikov političkih strankov (5 za SPÖ i 5 za ÖVP) – iz takozvane crikvene kurije – to su dva zastupniki crikve ili vjerske zajednice – i iz takozvane društvene kurije – ka postoji od 12 zastupnikov ke su predložila društva narodne grupe.

Predsjednik Savjeta se svako ljeto minja – u glavnom med Hrvatskim kulturnim društvom, Djelatnom zajednicom hrvatskih komunalnih političarov i Hrvatskim kulturnim i dokumentarnim centrom. Kakov uticaj na dojduće djelo u Savjetu će imati pred kratkim utemeljeno društvo „Stalna konferencija predsjednikov narodnih savjetov autohtonih narodnih grup“ će se još pokazati.

Gradišće
ORF