Knjiga je sastavna na hrvatskom jeziku i sadržava sažetke na nimškom jeziku. Franjo Ostović veli o svojoj knjigi, da je kanio pokazati na posebnosti Hrvatov u južnom Gradišću.
Vlahi su imali poseban status od samoga doseljenja
Vlahi naprimjer su veljek od početka doseljenja u prvoj polovici 16. stoljeća imali poseban status. Oni nisu morali – tako kot drugi hrvatski doseljeniki u drugi seli – vršiti robot. Vlahi da su bili policajci i stražari i su imali zadaću, da uhapsu tate odnosno izvršu kaštige. Franjo Ostović veli, da je našao primjer, da su Vlahi u Starom Hodasu morali izvršiti još i smrtnu kaštigu.
U južnom Gradišću čuda sela asimilirana
Učitelj u mirovini, Franjo Ostović je izvidio, da su 22 nekadašnja hrvatska sela pred 100 ljeti imali većinu hrvatskoga stanovničtva. Samo troja sela – Lipovac/Steinfurt, Sv. Mikula/St. Nikolaus i Šeškut/Sulz – su imali već nimških nego hrvatskih stanovnikov. Danas su sva sela potpuno asimilirana, u nijednom selu ljudi već ne ili samo slabo govoru hrvatski jezik.
Franjo Ostović veli, da jedan uzrok za brzu asimilaciju leži u školskoj politiki NS režima. Onda da su nacionalsocialisti gledali, da su u škole malih sel poslali pred svim nimške učitelje. Kot jedan primjer za brzu asimilaciju imenuje Veliki Medveš/Großmürbisch. Ovde je u crikvi još Križni put po hrvatsku i obloki, ke su darovali iseljeniki u Ameriku imaju još hrvatske natpise. Danas u selu već ne govoru hrvatski jezik.
Leo Radaković kot predsjednik Djelatne zajednice hrvatskih komunalnih političarov, ka je izadala knjigu veli, da knjiga neka bude svidok za to, kako brzo asimilacija u seli more napredovati, ako pojedinci ne pazu na jezik i kulturu.
Knjigu „Po slijedi Hvatov u južnom Gradišću“ morete dostati kod autora Franje Ostovića u Glasingu i na općinskom uredu u Pinkovcu. Izdavač je Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih političarov.