Inicijatorica i urednica knjige je Zorka Kinda-Berlaković, profesorica za hrvatski i gradišćanskohrvatski jezik na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće. Svaki članak u zborniku da ima vlašće težišče a svi skupa daju dobar pregled o jezičnoj tematiki od polovice 19. stoljeća do danas, veli Kinda-Berlaković.
Kot veli Zorka Kinda-Belaković je pri simpoziju o Slovnici u novembru 2019. ljeta došla ideja, da se referati publiciraju. Pedagoška visoka škola Gradišće je pak omogućila dvojezično objavljenje.
Zbornik stoji 15 eurov i se more kupiti na Pedagoškoj visokoj školi i u Kugi.
Zbornik sadržava referate 5 znanstvenikov
Knjiga sadržava pet znanstvenih člankov od kih se četiri izravno bavu Miloradićevom gramatikom i jezičnom problematikom kod gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic. Jedan članak se bavi jezičnom problematikom u Ugarskoj.
U prvom članku predstavlja Sanja Vulić od sveučilišća Zagreba Slovnicu iz 1919. ljeta a posebnu pažnju posvećuje metajeziku i strukturi djela. Nikola Benčić se bavi jezičnim pitanjem med gradišćanskimi Hrvati i Hrvaticami do vrimena Miloradićeve Slovnice i je stavlja u širok kulturni i povijesni okvir.
Zorka Kinda-Berlaković istražuje razvitak jezika u Miloradićevom djelu u odnosu na dvi prethodne gradišćansko-hrvatske jezične početnice (Glavanić 1860. i Naković 1877.), o ki još nij postojala posebna lingvistička studija.
I ugarska problematika je u zborniku predjelala
Šandor Horvat diskutira u svojem prinosu jezičnu problematiku na ugarskoj strani gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic i daje uvid u hrvatsko podučavanje na osnovni škola Ugarske med 1921. i 1945. ljetom.
Ivo Sučić zaokružuje jezičnu temu njegovom raspravom o pokušaji normiranja jezika u 20. stoljeću i predstavljanjem Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika.
Dvojezičnost se je ostvarila u istoj mjeri
Članki su objavljeni na hrvatskom i nimškom jeziku i stoju na raspolaganje svim, ki kanu već saznati o najnoviji rezultati istraživanja o povijesti i razvitku hrvatskoga jezika u Gradišću, ki je i dio kulturne povijesti najmladje austrijske savezne zemlje.
Suizdavači su KUGA u Velikom Borištofu i Austrijsko društvo za kroatistiku u Beču.