Jedan je Lorenc Gludovac iz Celindofa. On se je skupa sa svojom ženom Rozom, ka je bila rodom iz Štikaprona i četverom dicom odselio 1926. u Ameriku, točno u Miami. Onde je utemeljio vlašće poduzeće.
Drugi dokumentirani iseljenik iz nekoga hrvatskoga sela je Ivan Bucolić iz Mjenova. On je još pred Prvim svitskim bojem emigrirao u Ameriku, točnije u New York. Onde je djelao kod rodjaka, ki je imao pekariju. Sudbonosni i tragični slučaji su ga pravoda prisilili, da se opet vrne u Gradišće. Pri Fileškoj buni su 1919. naime ustriljili njegovoga najstarijega sina Vankaca u starosti od 16 ljet.
Dokumente i fotografije u izložbi su iseljeniki dijelom sami stavili na raspolaganje. Siromaštvo na gospodarskom ali i na društvenom polju je od početka 20. stoljeća prisililo čuda ljudi iz Gradišća da emigriraju u SAD, veli kokuratorica izložbe, Margit Fröhlich od zemaljskoga muzeja.
„Naši Amerikanci“ osebujna izložba u jubilarnom ljetu
Ovom izložbom "Naši Amerikanci“ kani zemaljski muzej svečevati jubilej 100 ljet Gradišće, veli rodjena Štikapronka, ka je oko ljetodan skupa s kolegi djelala na izložbi. Pomoću različnih biografijov da su kanili pokazati, zač su se ljudi odselili u Ameriku, kakovi su bili njevi sani i kakova ufanja su imali na novi žitak.
Čuda ljudi iz hrvatskih sel je moralo ostaviti svoju domovinu zbog gospodarskih uzrokov, veli Margit Fröhlich. Velik dio iseljenikov je živio u kotaru Novi Grad.
Čuda Stinjakov da je na primjer emigriralo u Buffalo a Hrvati iz sridnjega Gradišća u Southbend. Margit Fröhlich misli, da je tema kot takova jako aktualna ar da se kaže, da su ljudi jur svenek bili prisiljeni, da išću nove perspektive u žitku.
Izložbu ćedu kazati od 26. marca do 11. novembra 2022. ljeta.