9. dio
Austrijansko nacionalno vijeće je 25. januara 1921. ljeta zaključilo prvi zakon Gradišća. Pod prvim paragrafom toga zakona stoji, neka Šopron bude glavni grad nove zemlje. Isto tako su u tom zakonu zaključili, da bi do inštalacije zemaljske vlade, zemaljski upravitelj i gradišćanska administratura (to je tako zvana „Verwaltungsstelle für das Burgenland“) peljali Gradišće.
Zemaljski upravitelj je rezidirao u Beču a kašnje u Matrštofu
Za zemaljskoga upravitelja su imenovali dr. Roberta Davyja, ki je imao obiteljske žile u Šotskoj i ki je peljao sekciju u ministarstvu za nutarnje posle.
On se je jur u maju 1919. ljeta bavio u ministarstvu priključenjem Gradišća. Svoj biro je sprvine imao u Beču u ministarstvu za nutarnje posle, kašnje onda – kot provizorij – Matrštofi.
Šopron je bio predvidjen kot glavni varoš
Previdjeno je bilo, da bi se po priključenju Gradišća koncu augustuša 1921. ljeta sa svojim uredom preselio u novi glavni grad Šopron. Pokidob predvidjeno osvojenje Gradišća nije funkcioniralo, se biro nije preselio Šopron, nego opet najzad Beč i dalje u Novo Mjesto u samostan Neukloster. Onde je ostao do 2. januara 1922. ljeta.
Pokidob je opcija, da bi Šopron nastao novi glavni grad po plebiscitu 14. i 16. decembra 1921. ljeta konačno ispala, je Gradišće pravalo ni glavni varoš.
Gradišćanska administracija je bila u Kiseloj Vodi
Spočetka se je gradišćanska administracija odselila Kiselu Vodu (to je Bad Sauerbrunn). Po prvi izbori u Zemaljski sabor 18. junija 1922. ljeta je došlo do razdvojenosti med Kiselom Vodom i Željeznom.
Dokle je zemaljska vlada rezidirala u Kiseloj Vodi, kade je bilo dost slobodne infrastrukture, je zemaljski sabor imao svoje sjednice u kasara u Željeznu (to su današnje Martinove kasare). Ta situacija ali na duže vrime nij bila prihvatljiva, i tako su se četiri kandidati našli, ki su oficijelno kandidirali da nastanu glavni grad Gradišća: Kisela Voda, Matrštof, Željezno i Pinkafelj.
Četiri kandidati: Kisela Voda, Matrštof, Željezno i Pinkafelj
Medjuvrimeno su bili Beč i Novo Mjesto predvidjeni, se ali nisu mogli probiti. Iako su se političari južnoga Gradišća i stanovniki Pinkafelja, med njimi i načelnik Julius Lehner, jako angažirali, da Pinkafelj nastane novi glavni grad, je ov varoš med kandidati imao najmanje izglede.
Svaki kandidat je sprobirao da bi ponudio već od drugoga, i to s obećanji u pogledu na finacije i infrastrukturu. Sastavili su peticije i održali demonstracije.
Skupna kandidatura Matrštofa i Kisele Vode
Izbusnula je ideja, da bi Kisela Voda i Matrštof kandidirali kot skupni glavni grad. Kisela Voda bi bila sidišće zemaljske administracije a Matrštof bi bio ekonomski centar.
Peto glasovanje je odlučilo
Pitanje novoga glavnoga grada Zemlje se je riješilo 30. aprila 1925. ljeta. Ta dan je imao Zemaljski sabor sjednicu u koj su po petom glasovanju odlučili, da će Željezno nastati sidišće zemaljske vlade i zemaljskoga sabora. Prije se je još Matrštof povukao iz naticanja i je podupirao Kiselu Vodu.
Odluka med Željeznom i Kiselom Vodom
U zadnjem kolu odibiranja su već nek Kisela Voda i Željezno bili kandidati. Odluka i zato nije bila laka, kad je Željezno na jednu stran imalo svoju gradsku infrastrukturu, svoju kulturu i svoju povijest, ali na drugu stran bi bila Kisela Voda lakocjenija varijanta, jer je infrastruktura jur postojala a zemaljska vlada je jur onde rezidirala. Osim toga leži Kisela Voda blizu Novomu Mjestu, i bi tako u pitanju prometne infrastrukture sigurno bila bolja opcija.
Problemi s vodom u Željeznu
Isto tako je bilo u Željeznu problemov pri opskrbljenju vodom. Ali Željezanci su to kaširali obećanjem velikih gradjevinskih projektov.
Veljek po odluki da bi Željezno nastao novi glavni grad, su popali graditi 150 apartmanov za činovnike u današnoj Ignaz-Till-ulici kot i takozvani Landhaus. To je nek samo zato bilo moguće kad je Savez odobrio pripomoć i podupiranje.
Landhaus, zgrada vlade, je 1925. ljeta bio izgradjen a stane za činovnike su zgotovili do 1931. ljeta. Za Željezno se je onda puno preminilo. To se je kazalo i u ekonomskom, infrastrukturnom i demografskom povećanju maloga grada.
Stoprv 40 ljet oficijelno glavni varoš Gradišća
Ali da je Željezno i u Zemaljskom ustavu nastao „glavni grad Gradišća“, na to se je moralo čekati do 1981. ljeta.
