Tako je Južni Tirol po Prvom svitskom boju pripao Italiji, a Zapadna Ugarska se je kot današnje Gradišće priključila k Austriji.
Renner bio protiv naziva „mirovni ugovor“
Mirovni ugovor med Austrijom i velesilami Antante je potpisan 10. septembra 1919. ljeta u dvorcu francuskoga mjesta Saint-Germain-en-Laye, nedaleko od Pariza. Uzato je dobitnička Antanta u Versaillesu sklopila ugovore s Nimškom, Ugarskom, Bulgarijom i Turskom, ki su formalno završili Prvi svitski boj.
Austrijanski kancelar Renner se je do konca raspravov suprotivio tomu da se ugovor zove „mirovni ugovor“, ar je to značilo, da novoutemeljena Republika Austrija mora nadomjestiti škodu, ku je u Prvom svitskom boju učinila Austro-Ugarska monarhija. Saint-germainski ugovor je i naredio, da se Republika Austrija ne smi priključiti Nimškoj, kot si je to željila većina političkih strankov Prve republike.
Hrvatska sela podiljena na tri države
Po želji amerikanskoga predsjednika Woodrowa Wilsona ugovor sadržava i pasaže, ke zadužuju Austriju, da jezičnim i vjerskim manjinam u svojem ustavu zasigura minimalna prava. Za Gradišćanske Hrvate je mirovni ugovor Saint Germaina doprimio znatno počemerenje.
Hrvatska sela, ka su prije skoro sva ležala u istoj zemlji, su tim ugovorom naime podiljena na tri države, i to na Austriju, Slovačku i Ugarsku. Važna infrastruktura Gradišćanskih Hrvatov, kot su to tiskare, više škole i arhivi, po Prvom svitskom boju već nije bila smješćena u onoj državi, u koj je živila većina Gradišćanskih Hrvatov.
