Prezentiran Iseljenički zbornik

Četvrtak su u Zagrebu predstavili Hrvatski iseljenički zbornik za 2019. ljeto. Ova ljetna knjiga Hrvatske matice iseljenikov ishadja trojezično, i to uz hrvatske članke ima i engleske pak španjolske sažetke. Knjiga, ku uredjuje Vesna Kukavica se i ljetos opet bavi s gradišćanskohrvatskimi temami.

Dva članki u najnovijem broju Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika se direktno bavu s Gradišćanskimi Hrvati. Vladan Čutura piše pod naslovom „Hrvatski jezik na akademskoj razini u austrijskom Gradišću“ o stvaranju katedre za gradišćanskohrvatski i hrvatski jezik na Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu i na Stručnoj visokoj školi Gradišća, kade se momentano 120 študentov uči hrvatski.

Upeljanje katedre u Željeznu je tematizirana

Čutura piše o zakonski podlogi za upeljanje katedre o nakana i programu studija gradišćanskohrvatskoga i hrvatskoga jezika. Istotako piše i o praksi, da na sveučilišći u Beču, Celovcu i Gracu hrvatski jezik podučavaju samo u kombinaciji s bosanskim i srpskim jezikom.

Hrvati u Slovačkoj su isto tema u novom zborniku

Sociolingvistički kip hrvatske dijaspore u Slovačkoj u Iseljeničkom zborniku slikaju Ivan Čagalj, Aleksandra Ščukanec i Anita Skelin Horvat. Ali u članku opisuju samo jedan dio istraživanja, i to o važnosti hrvatskoga jezika i o upotribljavanju hrvatskoga jezika.

Pojedini zaključki su potvrdjeni citati iz intervjuov s ljudi različne starosti u četiri hrvatski seli Slovačke. Hrvati su u Slovačkoj od 1990. ljeta priznati kot manjina. Polag šacanj Ureda za Hrvate izvan Hrvatske živi 4000 Hrvatov u Slovačkoj.

Već nek 1200 Hrvatov u Slovačkoj

Polag najnovijih državnih brojev (brojidba 2011. ljeta) u Slovačkoj živu 1234 Hrvati, a u četiri hrvatski seli da ih je 531. Autori članka u Iseljeničkom zborniku pišu, da će stoprv po obdjelanju svih podatkov biti moguće dati jasan prikaz o hrvatskoj zajednici u Slovačkoj i o većslojnom kontekstu, u kom se nahadja.

Proza, drama i dičja literatura Hrvatov u Ugarskoj

Prozom, dramom i dičjom književnošću Hrvatov u Madjarskoj se bavi Stjepan Blažetin u svojem članku u kom se opširnije bavi poezijom Petrovišćanov Lajoša Škrapića i Timea-e Horvat, Židanke Matilde Bölcs ili pripovitkami Mije Karagića iz Unde. Blažetin u opširnoj studiji piše i o usmenoj književnosti Hrvatov u Ugarskoj.

Jubilej Panonskoga instituta objavljen

Srebrnim jubilejom Panonskoga instituta se bavi Sanja Vulić u svojem članku, a Snježana Herek predstavlja muzičara iz hrvatskoga plemićkoga roda u Beču, dirigenta i fagotista Milana Turkovića.

O djelovanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje piše direktor instituta, Željko Jozić, a glavna urednica Iseljeničkoga zbornika, Vesna Kukavica predstavlja dostignuća i mogućnosti sudjelovanja dijaspore, ada iseljenih Hrvatov s domovinom, početo od jezičnoga školovanja prik štipendiranja do elektronskoga povezivanja.

Bogato ilustriran i s fotografijami

Kukavica piše i o ulogi, ku pri tom igra Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kot i Hrvatska matica iseljenikov, ka je izdala 436 stranic debeli Zbornik, ki je ilustriran s 110 fotografijami.