U toku su shodišća u Čajtu

Subotu u četiri otpodne ćedu hrvatski vjerniki iz Hrvatskoga Jandrofa u Slovačkoj dojti na shodišće k Putujućoj Celjanskoj Mariji u Čajti, a podvečer u šesti čekaju vjernike iz hrvatskih far Ugarske. Hrvati jur prik 400 ljet dugo poštuju Mariju Celjansku i idu k njoj na shodišća u štajersko svetišće. Da primu kopiju celjanske štatue u hrvatski seli, ov običaj je upeljan 1973. ljeta.

Gradišćanski Hrvati od 1923. ljeta početo organizirano idu na skupna hrvatska shodišća u Celje. Kanonik Martin Meršić mladji je 1973. ljeta za organiziranje tih skupnih shodišć dostao kopiju Celjanske Marije, ka je od onda na predlog biškupa Štefana Laszla na putu kroz hrvatska sela. Do skupnoga hrvatskoga shodišća koncem augusta je sada u fari Čajta.

U celjanski knjiga čudes su dokumentirana shodišća

Da Hrvati stoljeća dugo hodu u Celje dokumentiraju zapisi u najstarji celjanski knjiga čudes. Ali nisu samo pojedinci dohadjali u Celje, nego i cijele grupe. Tako je knez Pavao Esterházy 1692. ljeta peljao 11.000 vjernikov k Celjanskoj Mariji. A nekoliko tisuć od njih da su bili Hrvati, piše Wolfgang Gürtler u svojem djelu „Shodišća Hrvatov iz Gradišća u Celje“.

I Zagrepčani hodočastu jur stoljeća dugo u Celje

Ali i Hrvati iz Zagreba jur nekoliko stoljeć šetuju u Štajersku na shodiše. To je posvidočila izložba u Muzeju grada Zagreba, ku su tri misece dugo kazali. Izložba „Sveta mjesta starih Zagrepčanov“ je predstavila 22 hodočasna mjesta, u ka su u 17. i 18. stoljeću pohadjali Zagrepčani.

Pri izložbi, ku je koncipirao arheolog Boris Mašić, su kazali medaljice s likom Celjanske Marije. Ove medaljice su našli pri iskapanji u bivšem pavlinskom kloštru u Remeta, dijelu Zagreba kot i u farskoj crikvi na Dolcu, u samom centru varoša. Ove medaljice svidoču, da su se i vjerniki iz Zagreba otpravljali na 290 kilometrov daleki put, za koga su tribali prosječno osam dani dugo.