Izložba o većjezičnosti na Spittelbergu

U Amerlingovom stanu u Beču momentano kažu izložbu o većjezičnosti sedmoga kotara. Izložba u kotarskom muzeju nosi naslov „Dojti i projti - jeziki kotara čer, danas i zutra“. Pri tom na različni tabla i snimka predstavljaju različne jezike i dijalekte. Med njimi je i hrvatski jezik.

Na području današnjega Spittelberga se je naime od 17. stoljeća nahadjalo Hrvatsko Selo takozvani „Krowotendörfel“, je rekla Carolina Schedel od Austrijanskoga udruženja za nimški kot tudji ili drugi jezik. Zbog toga se je ponudilo da se hrvatskomu jeziku posveti posebna štacija, tako Schedel.

izložba Spittelberg Carola Schedel

ORF

Carolina Schedel je jedna od odgovornih izložbe...

Izložba o većjezičnosti na Spittelbergu

ORF

... ka se bavi i slijedi Hrvatskoga sela „Krowotendörfl“

Izložba u kooperaciji s Hrvatskim centrom

Informacijsku tablu o hrvatskom jeziku u sedmom bečanskom kotaru krasi kopija bakroreza iz 1609. ljeta. Bakrorez naime po prvi put dokumentira, da je ovde bilo hrvatsko naselje. Ali naziv „Krowotendörfl“ se pojavi i na različni karta iz vrimena Druge turske opsade Beča, je rekao Josip Seršić ki je u kooperaciji s Hrvatskim centrom odgovoran za hrvatski sadržaj izložbe.

Josip Seršić je 2013. ljeta publicirao knjigu „Hrvatski Beč“ u koj se najde povijest Hrvatov u Beču početo od 16. stoljeća.

Da su Hrvati jur već pred 400 ljeti živili u sedmom bečanskom kotaru je Hrvatski centar predstavio pred nekolikimi ljeti u opširnoj izložbi. Jedan mali dio te izložbe se momentano nahadja u muzeju sedmoga bečanskoga kotara.

Josip Seršić

ORF

Josip Seršić

Izložba o većjezičnosti na Spittelbergu

ORF

Crikva sv. Ulrika je bila crikva Hrvatov.

Gradišćanski Hrvati su živili u Krowotendörflu

Hrvatsko naselje je bilo na brižuljku pred gradskimi zidinami blizu crikve svetoga Ulrika, ka je danas na ulici Neustiftgasse. U crikveni matrikula iz onoga vrimena su zapišena hrvatska prezimena. Gradišćanskohrvatski seljaki i tršci iz Moravskoga polja su se ovde naselili, je rekao Josip Seršić. „Oni su prodavali svoju robu i povrće, ča danas poznamo pod nazivom Marchefeldgemüse“, tako Seršić.

Na različni slika su očuvani prikazi ovih Hrvatov, ki su tržili platnom, lukom i česnom. Njim su govorili Leinen- ili Zwiebelkroaten. Polag Josipa Seršića se je ončas sigurno čuo gradišćanskohrvatski jezik na placi u sedmom kotaru, ar je to i dokumentirano da se je govorilo „krabatisch“, tako Seršić.

Mužikant Augustin bio u Krowotendörflu

Izložba govori i o tomu, da je u 1679. ljetu postojala ulica imenom Krobotengasse. U tom ljetu je u Beču harala kuga. Polag legende je poznati mužikant Augustin spao u kužnu jamu, ka se je nahadjala u hrvatskom naselju. Na tom mjestu na Neustiftgasse spominja Augustinov zdenac na ov dogodjaj.

Izložba o većjezičnosti na Spittelbergu

ORF

Augustinov zdenac na Neustiftgasse, kade je prlje bila kužna jama u ku je poznati mužikant spao.

Televizijski prinos o izložbi „Dojti i projti“ morete viditi u dojdućem izdanju emisije Dobar dan Hrvati, 15. maja u 13.30.

Izložba se more pogledati do 30. junija

Izložba na različni štacija informira i o djelovanju i publikacija različnih institucijov. Izložena su djela armenskoga samostana Mehitaristov. Ali moderni jezik mladine i znakovni jezik imaju istotako svoje mjesto. Pohodniki se moru interaktivno igrati i zabavljati jezikom. Cilj je, da se ljudem pokaže kontinuitet jezikov i da je većjezičnost ča normalnoga, ča je svenek postojalo, je rekla Carolina Schedel.

Austrijansko udruženje za nimški kot tudji ili drugi jezik je skupa s kotarskim muzejom sastavilo izložbu. Izložba „Dojti i projti“ u Amerlingovom stanu je otvorena do 30. junija.

Link: