Hižna i poljna imena Novoga Sela

„Imena stanov i polja Novoga Sela od utemeljenja do danas“ se zove aktualna izložba Društva za muzej i kulturu u Novom Selu. U izložbi se bavu s razvitkom sela i minjanjem poljnih i hižnih imen u toku stoljeć. Trudili su se, da za skoro svaki stan staroga dijela sela rekonstruiraju hižna imena i odakle ova potiču.

Na izložbi o imeni stanov i polja u Novom Selu su odgovorni djelali jur nekoliko desetljeć. Ideja se je rodila, kad je Perica Huisza našao u Mošonu dokumenat - ada popis za prvu gruntovnicu iz 1851. ljeta. Onda su naime zapisali sve stane sela, hižna imena i polja, ka su slišila pojedinim stanom. Kopiju ovoga dokumenta si svaki pohodnik more pogledati. Pravoda je malo teško za pročitati, ar je napisan na kurentnom pismu.

Izložene su karte novoseoskoga hatara

Za geografski dio izložbe je bio odgovoran predsjednik društva, Feliks Miletić. U ovom djelu kažu karte novoseoskoga hatara. Najstarja karta potiče iz 18. stoljeća. Na kartografski crta se vidi, kako su se tokom stoljeć minjale veličine parcelov, iako su granice hatara svenek ostale iste. Ali minjala su se i imena za polja, veli Feliks Miletić.

Svaka vlast je inzistirala na svojem jeziku

Položaj med Nimci i Ugri je bio odgovoran za minjanje imen. Svaka vlast je potribovala upeljanje i korišćenje imen na svojem jeziku. Tako danas za jedno i isto polje postoju troja imena. Ovo kažu i na posebnoj karti u izložbi.

Ulični natpisi u Novom Selu su jednojezični i peljaju samo nimški naziv. Hrvatski nazivi se u svakidanjem žitku još svenek koristu, ovako Feliks Miletić. Kod poljnih nazivov još pojedini seljaki hasnuju hrvatske nazive.

Televizijski prinos o izložbi morete viditi dojduću nedilju u Dobar dan Hrvati.