Bista Filipa Kaušića u Celindofu
Prilikom obljetnice je općina Celindof na trgu pred općinskim stanom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina.
ORF
ORF
Glavni motor za postavljanje spomenika u Celindofu je povjesničar iz Celindofa, Herbert Gassner, ki je i predsjednik Instituta Filipa Kaušića. Pred petimi ljeti je otvorena biblioteka Filipa Kaušića u Celindofu.
ORF
Izašla je knjiga o Kaušiću na nimškom jeziku
Gassner jur ljeta dugo istražuje o Kaušiću u različni arhivi, je obdjelao najdeni materijal i na nimškom jeziku napisao knjigu o Filipu Kaušiću. Izdavač knjige s naslovom „Philippus Kausich S.J. (1618-1673) und seine Zeit“ je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar (HKDC). Djelo, ko je prezentirao predsjednik HKDC-a Martin Ivančić po svetačnom otkrivanju biste, ćedu na inicijativu sveučilišća Zagreb prevoditi i na hrvatski jezik.
ORF
Izložba kaže životne štacije Filipa Kaušića
Prilikom 400. obljetnice Kaušićevoga rodjenja je Gassner i sastavio izložbu o životni štacija Filipa Kaušića. Kaušić študirao je u Trnavi, Passauu i Gracu, kade je i završio študij teologije. Ovde su ga 1648. ljeta zaredili za duhovnika. 1669. ljeta je Kaušić dostignuo, da cesar Leopold I. priznaje Zagreb kot sveučilišni grad i njega imenuje za prvoga rektora. Troja ljeta dugo je Kaušić vršio ovu funkciju. Umro je 1673. ljeta u Požonu.
O značaju Filipa Kaušića svidoči spomenik u Zagrebu
Filip Kaušić je jedini Hrvat, ki ima spomenik u Zagrebu, je istaknuo Herbert Gassner. Spomen ploča Filipu Kaušiću se nahadja kod ulaza Klovićevih dvori, najveće galerije u Hrvatskoj. Tako Kaušić spaja Celindof s glavnim gradom Hrvatske, ovako Gassner.
ORF
Na svetačno otkrivanje biste je Gassner pozvao apoštolskoga nuncija u Austriji, Petera Stephana Zurbriggena. On da iz zdravstvenih razlogov se nije mogao odazvati pozivu. Ali posredovao je, da je papa Franjo I. napisao pismo, u kom dili blagoslov i oproštaj grihov svakomu, ki dolazi na svetačnost otkrivanja biste.