Jembrih izdao knjigu o Moravski Hrvati

„Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata“ se zove najnovija knjiga slavista i filologa Alojza Jembriha, ku su četvrtak navečer predstavili u Hrvatskom centru u Beču. Knjiga se bavi s povješću Hrvatov u južnoj Moravi u Českoj od prve polovice 16. stoljeća do 1940-ih ljet.

Stoljeća stara hrvatska kultura u južnoj Českoj

Moravski Hrvati su stoljeća dugo živili u tri seli blizu dolnjoaustrijanske granice, i to u Frielištofu, u Novoj Preravi i u Dobrom Polju.

Dandanas živu raštrkano u Českoj i drugi zemlja, hrvatski jezik se kumaj već govori. Polag zadnje brojidbe živi u Českoj oko 600 Moravskih Hrvatov.

Rezultat doživotnoga djelovanja o Hrvati u dijaspori

Knjiga je jedan od rezultatov doživotnih istraživanj autora o književnosti i o kulturi Hrvatov ki živu izvan Hrvatske, veli sveučilišni profesor Alojz Jembrih.

Knjiga sadržava i povjesne članke i tekste jačak

Knjiga je podiljena u tri dijele. U prvom dijelu autor daje pregled o iseljavanju i doseljenju Hrvatov u Južnu Moravsku.

U drugom dijelu predstavlja povijest i kulturu manjine kako je opisana u putopisi i reminiscencija, ke su napisali hrvatski autori u različni publikacija. Tako je na primjer Đuro Kuten 1884. ljeta opširno pisao u časopisu Vijenac o svojem boravku kot Moravskih Hrvatov.

Članki, ki su bili otiskani u nekoliko izdanji časopisa, su publicirani u Jembrihovoj knjigi. Isto tako je objavljen članak pod naslovom „Hrvati med Slovaki i Čehi“, koga je napisao Ignac Horvat u Gradišće kalendaru.

U tretom dijelu su sakupljene jačke i prodike Moravskih Hrvatov, ke polag autora sadržavaju starinu i najbolje svidoču o identitetu naroda.

Knjiga je izašla u nakladi Pučkoga otvorenoga učilišta Sv. Ivana Zelina i Hrvatskoga književnoga društva sv. Jeronima. Kupiti se more za cijenu od 10 eurov u Hrvatskom centru u Beču.

Komunisti su nasilno raselili Hrvate iz Moravske

Komunistička vlast je po Drugom svitskom boju 1948. ljeta raselila i im tim zela temelj za daljnji opstanak kot narodnost.

Argumentacija komunistov za prognanje oko 3.000 Moravskih Hrvatov je bila, da nisu politički povjerljivi, ar da su kolaborirali s Nimci.