Žene u gradišćanskohrvatskoj literaturi

Kuga u Velikom Borištofu je petak u stala u znaku žen. Kazali su izložbu slik ženskih umjetnic a u bajzlu su visili različni citati o žena i od žen. Glavna točka večera je bilo predavanje 26-ljetne učiteljice i aktivistice Kuge, Zrinke Kinda o gradišćanskohrvatskoj ženi u literaturi.

Velikoborištofka je predstavila svoje diplomsko djelo na temu „Žena i kip žene u gradišćanskohrvatskoj literaturi u toku vrimen“.

Prva sadržajna analiza gradišćankohrvatske literature

Zrinka Kinda je kot prva sadržajno analizirala žensku književnost i lik žene u gradišćanskohrvatskoj literaturi. Pregledala je tekste od 19. stoljeća do danas, kako se je kip žene kod različnih autorov tokom ljet minjao. Kinda je ustanovila, da su žene spočetka bile opisane kot naivne, vjerne, religiozne i neučne osobe, čija odgovornost je bila očuvanje tradicije i jezika, skrb za domaćinstvo i dicu i ke na niki način nisu imala pravo na glasovanje - kot je to na primjer jako antifeministički opisao Mate Meršić Miloradić.

Žene su se oslobodile od stereotipov

Stoprv u 20. stoljeću se je s autoricami Anom Šoretić i Dorotejom Zeichmann-Lipković, ke su same počele pisati, minjala i tematika. Žene su počele pisati o sebi i o ženski tema iz svojega gledišća, tako da su se je stoprv onda pokazale nove perspektive i prava šarolikost, tako Zrinka Kinda.

Najmladja generacija žen, kot na primjer Romana Schweiger ili Ljubica Čenar piše slobodno o svi mogući tema, o svoji ćuti i filozofski misli, ke ne moraju biti vezane uz probleme gradišćankohrvatske narodne grupe, je rekla Zrinka Kinda.