Na dan pred 25 ljeti

Ovde morete viditi izibrane visti, ke je Hrvatska redakcija ORF-a javila u svoji informativni emisija na Radiju Gradišće. Neke visti smo skratili i obdjelali.

28. februar 1991. ljeta

Karin Gregorić dobila naticanje

U Gornji Šica održali su danas drugo gradišćansko naticanje u strani jeziki. Školari sridnjih škol Gradišća su imali mogućnost, da se natiču u ruskom, engleskom, francuskom, latinskom, ugarskom i u hrvatskom jeziku. Prvu nagradu u kategoriji hrvatski, a tim i 5.000 šilingov, dobila je Frakanavka Karin Gregorić. Drugo mjesto, a tim i dvotajedni boravak u Hrvatskoj je mogla osvojiti Karin Safić iz Fileža, a treto mjesto je zauzela lanjska dobitnica, Terezija Knor iz Pinkovca. Njoj su kot nagradu isporučili skulpturu Mate Meršića Miloradića.

Nagrada Carlu Gustavu Ströhmu

Austrijsko-hrvatsko društvo predat će danas navečer novinaru,
doktoru Carlu Gustavu Ströhmu nagradu za njegovo publicističko djelo.

27. februar 1991. ljeta

Zvane Črnja

ORF

Zvane Črnja

Umro je Zvane Črnja

Čer je umro povjesničar i pisac Zvane Črnja. Napisao je temeljno djelo o Kulturnoj povijesti Hrvatske. U okviru Čakavskoga sabora se je jako zalagao i za Gradišćanske Hrvate. Tako je suutemeljitelj Društva prijateljev Gradišćanskih Hrvatov ko su 1971. ljeta utemeljili u Rijeki. Skupa s dr. Mirkom Valentićem i dr. Nikolom Benčićem je uredio knjigu Gradišćanski Hrvati, ka je izašla 1973. ljeta u Zagrebu. Zvane Črnja je umro u starosti od 71. ljeta.

26. februar 1991. ljeta

Sjednica saborske potkomisije

U Saboru Republike Hrvatske se je danas sastala potkomisija za suradnju s hrvatskom narodnom manjinom u susjedni zemlja. Ovu sjednicu je predsjednik potkomisije Djuro Vidmarović sazvao na inicijativu društav Gradišćanskih Hrvatov. Delegaciju Gradišćanskih Hrvatov je primio i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks. Pri današnjem sastanku je predsjednik Saborske komisije za izbor imenovanja Ivan Milas naglasio, da je Republika Hrvatska momentano u teškoj situaciji u koj nije lako biti ni Hrvat u Hrvatskoj, a kamoli Hrvat u dijaspori.

Umro apoštolski administrator Schoiswohl

Danas u noći je u Beču umro bivši apoštolski administrator Gradišća, nadbiškup dr. Jožef Schoiswohl. Početkom januara je bio svečevao svoj 90. rodjendan. On je 1949. ljeta nastao apoštolski administrator Gradišća. On ima velike zasluge, da su gradišćansku administraturu pretvorili u vlašću biškupiju.

25. februar 1991. ljeta

Novo Hrvatsko-austrijansko društvo

Na inicijativu trideset Zagrepčanov ćedu danas na svetačan način utemeljiti Hrvatsko-austrijansko društvo za gajenje kulturnih i gospodarskih vezov. Slično društvo jur skoro ljeto dan dugo djeluje u Beču. Erhard Busek kot zastupnik bečanskoga društva sudjeluje pri svetačnom utemeljenju u Hrvatskom narodnom kazališću u Zagrebu.

24. februar 1991. ljeta

Ujedinanje o budućnosti Jugoslavije

Zastupniki šest republikov i dvih autonomnih pokrajin Jugoslavije su se ujedinali o načinu, kako ćedu riješiti pitanja u vezi s budućnošću države. Polag skupnoga dogovora će grupa ekspertov u dojdući dani izdjelati podloge, ki neka definiraju, kako se pojedine republike moru odcipiti od državnoga saveza. Polag mišljenja političkih stručnjakov je ovo prvi znak za to, da si sada i zastupniki Srbije i Črne Gore moru predstaviti konac dosadašnje Jugoslavije. Kot smo javili, kanu ove dvi republike obdržati sadašnju centralističku državu, Hrvatska i Slovenija kanu nastati samostalni, a ostale dvi republike Makedonija i Bosna i Hercegovina su za kompromisno rješenje, naime za stvaranje konfederacije. Zastupniki ovih zadnjih dvih republikov se boju, da bi u slučaju samostalnosti Slovenije i Hrvatske došlo do velikosrpske države, ka bi za sebe reklamirala i neke dijele Makedonije i Bosne i Hercegovine.

23. februar 1991. ljeta

Umro predsjednik Demetar Karall

U starosti od 67 ljet je umro danas u noći Demetar Karall. Rodjeni Velikoborištofac Karall je bio u zadnji dvajseti ljeti predsjednik Hrvatskoga gradišćasnkoga kulturnoga društva u Beču i se je u toj funkciji u glavnom zalagao za to, da budu Gradišćanski Hrvatsi u Beču priznati kot autohtona narodna grupa. Pokop Demetra Karalla će biti koncem dojdućega tajedna u Velikom Borištofu.

Premijera Vrtuljka radosti

U velikoborištofskoj krčmi Derdak je danas dopodne bila premijera dičjega mjuzikla „Vrtuljak radosti“. Oko 70 hrvatske dice iz šest osnovnih i jedne glavne škole sridnjega Gradišća je uvježbalo u projdući miseci ov mjuzikl, u čijoj sredini stoju medvid i lesica. Režiserka mjuzikla je dramska pedagogica Zvjezdana Ladika iz Zagreba, a za muziku se je skrbio Gerištofac Feri Fellinger. Dojduće predstave mjuzikla ćedu biti zutra otpodne još jednoč u Velikom Borištofu, pandiljak na Stinjaki i u Hrvatskom Židanu, utorak u Pandrofu i u Željeznu, a srijedu na Gornjoj Pulji.

22. februar 1991. ljeta

Ukinuli su smrtnu kaštigu

Hrvatski sabor je danas ukinuo smrtnu kaštigu. Najveća kaštiga za nasilne zločine u Hrvatskoj sada iznaša 15 ljet. Zvana u Sloveniji postoji u svi jugoslavenski republika još smrtna kaštiga, u poslidnji dvi ljeti se ali već nije izvršila.

21. februar 1991. ljeta

Hrvatsko pravo važnije od saveznoga

Hrvatski sabor je danas odlučio, da je hrvatsko republičko pravo važnije nego savezno jugoslavensko pravo. Tim je Sabor proglasio sve one savezne zakone nevaljane, ki pogovaraju hrvatskomu Ustavu. Budući savezni zakoni tribaju odobrenje Hrvatske. Zutra će se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, početi peti sastanak po redu, u kom pojedine republike i jugoslavensko predsjedničtvo razgovaraju o budućnosti države.

19. februar 1991. ljeta

Joško Preč svečuje 65. rodjendan

Umirovljeni farnik Joško Preč danas svečuje svoj 65. rodjendan. U Undi rodjeni Preč je bio farnik u Kemlji, Novoj Gori, Ketelju s Hrvatskim Cikljinom, Velikom Borištofu, Šundrofu i Filežu. Četira ljeta dugo je uredjivao Crikveni glasnik. Izdavao je Uljenku, časopis za hrvatsku mladinu sridnjega Gradišća, a napisao je i dvi knjige „Ljubav je Bog - Bog je ljubav“ kot i knjigu „Marija“.

Pitanje za razgovornim jezikom

Od danas je oficijelno poznat upitni list za brojidbu stanovničtva sredinom maja. Jedno pitanje toga lista će se baviti s razgovornim jezikom. To je on jezik, kim se obično človik pomina u obitelji, s rodjaki i prijatelji. Pri ljetošnjoj brojidbi je moguće, da se zapiše i već razgovornih jezikov. U upitnom listu za izbor stoju jeziki nimški, hrvatski, slovenski, česki, ugarski, srpskohrvatski, turski ili drugi ki se pak posebno moraju zapisati.

18. februar 1991. ljeta

Parlamentarno pitanje zbog tablic

Zelena poslanica u parlamenat, Terezija Stoišić je ministru za nutarnje posle Löschnaku postavila zastupničko pitanje u vezi s dvojezičnimi seoskimi tablami u Gradišću. Poslanica kani znati, je li je egzekutiva odstranila hrvatske seoske table, ke je Hrvatski akademski klub u septembru lanjskoga ljeta pričvrstio dodatno k nimškim seoskim tablam u sridnjem Gradišću. Stoišić nadalje kani znati od ministra Löschnaka je li predvidja inicijativu, da se postavu dvojezične seoske table kot to predvidjaju Državni ugovor i Zakon o narodni grupa. Löschnak u toku dvih misec mora odgovoriti ovo zastupničko pitanje.

17. februar 1991. ljeta

Krovno društvo Gradišćanskih Hrvatov

Čer se je u Željeznu sastalo krovno društvo Gradišćanskih Hrvatov u dijaspori. Glavna točka sastanka je bilo koordiniranje priredab ke ćedu Hrvati održati u Gradišću, Ugarskoj, Slovačkoj i Moravskoj. Tako su se dogovorili, da ćedu u Frelištofu u Moravskoj koncem maja svečevati 450. obljetnicu doseljenja, a da ćedu folklorne festivale prirediti u Željeznu, Novom Selu kraj Tibnja i u Koljnofu. Pri sjednici su diskutirali i o pitanju, koga ćedu Gradišćanski Hrvati poslati kot svojega delegata u Potkomisiju Sabora Hrvatske, ki se bavi pitanjem hrvatskih manjin u susjedni zemlja. Konačna odluka pri razgovoru nije pala.

15. februar 1991. ljeta

Hrvatski kod pet prijavov

Hrvatski i ugarski jezik ćedu se u budućnosti podučavati kot slobodni predmeti jur onda, ako se prijavi najmanje pet dice. To predvidja novela gradišćanskoga Zakona o organizaciji obaveznoga školstva. Polag riči zemaljske savjetnice za kulturu, Kriste Krammer, ova promjena zakona dokumentira, da ti dva jeziki nisu strani, nego autohtoni gradišćanski jeziki.

14. februar 1991. ljeta

Svetak Ćirila i Metoda

Današnji dan, 14. februar, nij samo imendan Valentina, nego i svetak svete braće Ćiril i Metod, ka je u 9. stoljeću širila kršćanstvo na staro-slavenskom jeziku. U borbi protiv bavarskih misionarov u Moravskoj su Ćiril i Metod pred rimskim papom Hadrijanom uspješno branili prava staroslavenskoga bogoslužja. Sveti Ćiril je prevodio Sveto Pismo i je tom prilikom sastavio posebno pismo, takozvanu glagoljicu, iz ke se je kašnje razvila današnja ćirilica. Nije potvrdjeno da su Ćiril i Metod na svojem putu iz Rima u Moravsku, kade im je bila glavna misija, putovani i krez Gradišće. Metod je kasnije nastao panonski nadbiškup, a Ćiril je umro 14. februara 869. ljeta u Rimu, kade je i pokopan u crikvi svetoga Klementa.

13. februar 1991. ljeta

Milošević najavio Veliku Srbiju

U Beogradu momentano tanaču vrhovni političari Jugoslavije, da najdu izlaz iz momentane krize države. Kot je poznato republike Slovenija i Hrvatska potribuju pretvaranje Jugoslavije u savez suverenih republikov, a Srbija kani obdržati sadašnju centralističku strukturu države. U slučaju, da neke republike ostavu Jugoslaviju, je srpski predsjednik Milošević nazvistio, da ćedu stvoriti Veliku Srbiju, ka obuhvaća i one dijele Hrvatske i Bosne-Hercegovine, u ki živu Srbi.

Berlaković dementirao a Prior branio

U diskusiju oko kvalifikacije hrvatskih učiteljev se je danas uključio i predsjednik Prezidija socijalističkih mandatarov i načelnik Cindrofa, Walter Prior. Rekao je, da je situacija bolja nego je opisana u članku u Bortanski novina OZ. Toni Berlaković, pod čijim imenom je projdući tajedan izašao kritični članak o gradišćanskoj školskoj politik je u medjuvrimenu dementirao, da je on napisao ta članak. Polag Priorovih riči će se situacija riješiti tim, da su se svi desetimi učitelji prez ispita najavili za tečaj za polaganje ispita, ki im dosle fali: Tečaj će se održati koncem februara.

12. februar 1991. ljeta

U diskusiji o kvalifikaciji hrvatskih učiteljev je nadzornica za hrvatsko školstvo, magistra Edita Mühlgaszner rekla, da nije nadzornik odgovoran za zaposlenje školskoga personala. Ali pokidob da joj je poznata nezadovoljavajuća situacija u hrvatski i dvojezični škola, je ona veljek po početku nje službovanja prosila nadležne gremije, da u budućnosti zaposlu samo učitelje s hrvatskim ispitom.

11. februar 1991. ljeta

Sjednica potkomisije za manjine

U hrvatskom Saboru momentano zasjedava Potkomisija za suradnju s hrvatskimi narodnimi manjinami u susjedni zemlja. Pri današnjoj sjednici se potkomisija kani baviti s ustavnopravnom i realnom situacijom hrvatskih narodnih manjin u Čehoslovačkoj, Austriji, Ugarskoj, Rumunjskoj i u Italiji.

Dvi nove grupe u Pinkovcu

U Pinkovcu su se formirala dvoja nova društva, naime muzička grupa „Simbijoza“ i plesačka grupa s naslovom „Osam upitnikov“. Obadvi grupe su predstavile svoj program po prvi put prilikom Hrvatskoga bala u Vincjetu, a prikčer imale su premijeru u domaćem selu. Koreografiju modernih show-tancev za Osam upitnikov je sastavio Raimund Schuch, on je napisao tekste jačak za muzičku grupu Simbijozu. Za muziku najvećega dijela jačak je odgovoran David Jandrišić.

10. februar 1991. ljeta

Otvorena granica kod Petrovoga Sela

U Petrovom Selu je još do osmi navečer otvorena granica prema Eberavi u Austriji, ku su otvorili čer u četiri otpodne. U Eberavi Petrovišćani imaju vinograde, polja i loze, ki su po 1949. ljetu, kad su protegnuli žicu ostali u mnogi slučaji neobdjelani. Granični prelaz, ki je postojao do toga vrimena, su za 28 uri otvorili.

9. februar 1991. ljeta

Premijera nove kazališne grupe

Opet utemeljena kazališna grupa Židana će danas imati premijeru sa šalnim igrokazom Sluga Pišti i tri zaručnjaki. Sam autor igrokaza, Joško Weidinger je pomagao Židancem pri uvježbavanju ove komedije. Predstave u domu kulture su danas i zutra u šesti navečer.

Prvi bal Austrijansko-hrvatske kulturne zajednice

Forum, Zlatni dukati, Tereza, Miro Belamarić, Mirko Cetinski, Ivica šerfezi i Marko Novosel su najavljeni za Bal Hrvatov u Beču, koga će danas po prvi put prirediti Austrijansko-Hrvatska kulturna zajednica i to u Salonu Hübner u bečanskom gradskom parku.

8. februar 1991. ljeta

Svisno asimiliranje grad. Hrvatov

Zastupnica manjin u parlamentu, zelena poslanica Terezija Stoišić je u izjavi kritizirala, da odgovorni u gradišćanskom školstvu desetljeća dugo protuzakonito instaliraju učitelje za dvojezično podučavanje, ki nisu kvalificirani. To je svisna mjera za svisno asimiliranje gradišćanskih Hrvatov piše poslanica Stoišić u izjavi, s kom se je pridružila Berlakovićevoj kritiki od čer.

7. februar 1991. ljeta

U škola se nije zgledalo na dicu

„U gradišćanskoj školskoj politiki se u pogledu na dvojezične škole nije zgledalo na dicu, nego svenek na partijsku politiku.“ To je pisao direktor Pandrofske škole Toni Berlaković u članku, koga su objelodanile Bortanske novine (OZ). Da se u gradišćanski škola ne podučava tako, kot to predvidja član 7 Državnoga ugovora da se vidi na činjenici, da u osnovni škola u Cindrofu, Vorištanu, Rasporku, Štikapronu, Šuševu i u Novoj Gori podučavaju učitelji, ki za to nimaju odgovarajuću kvalifikaciju.

6. februar 1991. ljeta

Zlatni dukati u Beču

Zlatni dukati, poznati tamburaški orkestar iz Hrvatske će zutra navečer koncertirati u Hrvatskom klubu u Beču. Ov koncert priredjuje Hrvatski akademski klub. Ova grupa je u Hrvatskoj momentano jako popularna ar je snimila ploču s hrvatskimi jačkami, ke su do pred kratkim bile prepovidane. Zlatni dukati ćedu u Beč doputovati iz Nimške, kade su takaj koncertirali.

I Hrvatska se kani lučiti od Jugoslavije

Ako se Slovenija luči od Jugoslavije, onda će to djelati i Hrvatska. To je danas naglasio hrvatski ministar informiranja Milovan Šibl. Ovo, da je predsjednik Franjo Tudjman jur pred nekim vrimenom rekao, samo da je ova izreka sada nastala aktualna kot još nikada ne.

5. februar 1991. ljeta

Slovenija se kani lučiti od Jugoslavije

Još pred junijom se Slovenija kani konačno lučiti od Jugoslavije. To je danas rekao predsjednik slovenske vladine koalicije Jože Pučnik. U budući pregovori kanu dostignuti, da se Slovenija mirno luči od Jugoslavije. Savez suverenih držav, ada konfederacija, da se zbog uvjetoj u južni republika ne more realizirati, je rekao Pučnik. U parlamentu u Ljubljani pripravljaju vlašći pravni sistem, kot i samostalnu valutu. Po riči Pučnika bi bila moguća i konfederacija Slovenije i Hrvatske. Slovenija da kani ostaviti državu Jugoslaviju, prlje nego se prolje kapljica krvi.

4. februar 1991. ljeta

Brošira o manjinskom školstvu

„Obrazovni jezik - Materinski jezik“ se zove brošira o sadašnjoj situaciji manjinskoga školstva u Austriji i o važnosti izobrazbe na materinskom jeziku za identitet manjin. Ova nova brošira je danas izašla iz tiskare. Brošira je ujedno i rezime simpozija s istim imenom, koga su održali Austrijansko visokoškolarstvo, Hrvatski akademski klub i Klub slovenskih študentov u Beču u protuliću prošloga ljeta na sveučilišću u Beču.

3. februar 1991. ljeta

Vrtanje za termalnom vodom i u Filežu

Još u prvoj polovici ovoga ljeta bi u Filežu mogli vrtati za termalnom vodom. U predračunu za tekuće ljeto je predvidjeno 1,6 milioni šilingov za ov projekt, tako da sada falu samo još tri milioni šilingov. Kot je rekao fileški načelnik Lujz Farkaš u telefonskom razgovoru s Hrvatskom redakcijom će i općina Kerestur dodati 1,2 milione šilingov u dojdući dvi ljeti. U Lučmanu-Frakanavi i u ugarskom selu Žira su jur našli termalne vode. Projekt općine Lučman je jur tako konkretan, da ga zemaljska vlada potpira s 40 milioni šilingov, a kih osam milioni su jur investirali u vrtanje.

2. februar 1991. ljeta

Parlamentarno pitanje zbog imen

Poslanica Zelene alternative u parlamenatu, Stinjačanka magistra Terezija Stoišić, u svojoj interpelaciji od ministra za nutarnje posle, Franca Loschnaka, kani znati, je li je polag zakona moguće minjati ona imena, ka su se nekada morala zapisati u nimškom obliku. Ako ne, onda Zelena alternativa potribuje noveliranje zakona. Ministar Loschnak ima dva misece lazno, da odgovori na sve skupa četire točke ove interpelacije.

1. februar 1991. ljeta

Kanonik Karlo Gregorić je 75

Predsjednik hrvatske liturgične komisije, naddesetnik za sjever, kanonik Karlo Gregorić, danas svečuje svoj 75. rodjendan. Rodjeni Šuševac je do sada bio farnik u Novoj Gori i na Stinjaki, a 28 ljet dugo je farnik Vorištana. Kanonik Gregorić je do sada sastavio tri sveske hrvatskoga lekcionara. On je i peljač 1. hrvatske kurije Legije Mariae.

Ognjogasci su intervenirali prik 2.400 puti

Gradišćanski ognjogasci su u minulom ljetu morali 2.436 puti intervenirati. 700 puti su ognjogasci morali pojti gasiti oganj. Blizu 430 puti su ognjogasci pomogli po prometni nesrića.