Posljedice atentata u Borti za Hrvate

Austrijanska javnost se je ov tajedan spomenula atentata u Borti pred 20-imi ljeti. Posljedice serije bombov za politiku gradišćanskohrvatske narodne grupe su i predmet znanstvenoga djela, ko je napisala Agnes Höld jur 2012. ljeta u okviru študijuma političkih znanosti. U svojem diplomskom djelu je 33-ljetna Uzlopka ustanovila, da atentat na svaki način predstavlja neku cezuru u politiki.

Blizu 15 gradišćanskohrvatskih društav se je u februaru 1995. ljeta demonstrativno sastalo u Stinjaki i potpisalo rezoluciju. U skupnom tekstu su demonstrirali jednakopravnost i bogatstvo narodne grupe i su se izrazili protiv raskoljenja društva. Operativna manjinska politika zemlje i saveza da se zbog atentatov i rezolucije ali nije znatno minjala.

Nova dinamika u diskusiji o manjinski prava

Potribovanja gradišćanskih Hrvatov su pred atentati u Borti i Stinjaki bila ista kot po tom. Ali nova je bila dinamika u diskusiji, ar su reprezentanti političkih strankov i vlade jače slušali gradišćanske Hrvate i druge manjine, tvrdi Agnes Höld.

Zvana toga da su po prvi put zastupniki strankov sami preuzeli inicijativu u interesu manjin. Tako su maju 1995. ljeta Peter Kostelka od SPÖ-a i Andreas Khol od ÖVP-a pokrenuli inicijativu za noveliranje Zakona o narodni grupa, a to prez prethodnoga dogovora sa zastupniki narodnih grup.

Zrasla je svist o narodni grupa

Implementiranje državnoga cilja o čuvanju narodnih grup na ustavnoj razini i postavljenje dvojezičnih seoskih tablov su polag Höld konkretne posljedice atentatov, iako drugi u tom vidu strateškopolitički potez SPÖ-a u trenutku, kad je njegov odlazak u opoziciju jur bio jasan i nova črno-plava vlada jur na pragu. Höld misli svakako, da je atentati u austrijanskoj politiki zrasla svist o egzistenciji narodnih grup.