Novi plani za rodni stan Ignaca Horvata

Općina Veliki Borištof je kupila rodni stan pokojnoga pisca i duhovnika Ignaca Horvata u Malom Borištofu. Staru zgradu, ku su kupili za cijenu od 20.000 eurov, kanu renovirati i u njoj stvoriti muzej, je nazvistio načelnik Rudi Berlaković. U toku ljeta će se sada u gremiju izdjelati točniji projekt o hasnovanju zgrade, na koj se mora dosta popraviti, je rekao načelnik Rudi Berlaković.

Dieses Element ist nicht mehr verfügbar

Ignac Horvat je u prvoj polovici prošloga stoljeća bio jedan od peljajućih kulturnih djelačev Gradišćanskih Hrvatov. Pisao je crtice, pjesme i igrokaze, uredjivao hrvatske kalendare i u svoji fara Nova Gora i Frakanava utemeljio tamburaška i kazališna društva.

Ignac Horvath

ORF

Rodni stan Ignaca Horvata će dostati nove zadaće

Ignac Horvath

ORF

Na zgradi spominja tabla na njega

Kot kapelan je služio u 3 seli

Horvat je rodjen 1. februara 1895. ljeta u Malom Borištofu. Po gimnaziji u Požonu, je pohadjao sjemenišće u Juri. Onde je i završio teološke študije. Bio je kapelan u Otavi, Gijeci i Dolnjoj Pulji.

Napisao je i nekoliko dramov

Ignac Horvat si je stekao ime kot novinar. Jur 1922. ljeta je uredjivao Kršćanske hrvatske novine, kašnje Katoličanski ljudski savez. A od 1932. ljeta do svoje smrti je bio kalendarac. Pred Drugim svitskim bojem se je kalendar zvao „Naša domovina“, po boju „Kalendar Gradišće“.

Horvat je u prvom redu pisac crtic, novelov i pripovitkov, ali on je napisao i drame. Tako na peldu „Školnik zvonar“. Najpoznatija drama je sigurno „Brate, ostani doma“, u koj se Horvat bavi s problematikom napušćanja sela i bigom u grad. 1947. ljeta se je pojavila zbirka pripovitkov „Iz naše stare gore“. Radnja crtic se odvija u hrvatski seli med Šopronom i Kisegom.

Ignac Horvath

ORF

Publikacije Ignaca Horvatha

Horvat se je zalagao za „čist“ hrvatski jezik

Ignac Horvat se je u svoji djeli bavio i asimilacijom. Zbirka „S perom kroz selo i život“ je izašla prilikom njegovoga 70. rodjendana. Je li je to bilo u njegovi članki, crtica ili drama, važan mu je bio čist hrvatski jezik. Ignac Horvath je bio i jako angažiran u seoskom žitku svojih far i je bio kulturni aktivist.

Kot 30-ljetni je došao u Novu Goru, kade je utemeljio tamburaško društvo i omladinsko društvo s imenom „južni brati“. U toj dobi se je on kot dušobrižnik skrbio i za Pinkovac, kade je dao zgraditi novu crikvu. Ignac Horvat je bio i jedan od prvih, ki se je zanimao za moravske Hrvate.

Ignac Horvath

ORF

Ignac Horvath u krugu novogorskih tamburašev

Ignac Horvath

ORF

Crikva u Pinkovcu

U Frakanavi je utemeljio kazališnu grupu

1938. ljeta je nastao farnik u Frakanavi. Onde je redovito organizirao i takozvane šare večere i predavanja u društvenom stanu. Zvana toga je Horvat u Frakanavi utemeljio kazališnu grupu, za ku je napisao i drame. U svit igrokaza je Ignac Horvath upeljao i jur pokojnoga pisca, Jošku Weidingera, ki je kot mladić sudjelivao u kazališnoj grupi.

Zadnja dvoja ljeta svojega žitka je Ignac Horvat prebavio u Gornjoj Pulji kod svoje nećakinje. Na Vazmeni pandiljak 1973. ljeta ga je povezao auto i ga na smrt naranio. Ignac Horvath je umro 22. aprila u starosti od 78 ljet.

Ignac Horvath

ORF

Ignac Horvat počiva u cimitoru rodnoga sela Mali Borištof