Gradišćanski Hrvati i Prvi svitski boj

U Hrvatskom centru u Beču su srijedu navečer pozvali na razgovor s Nikolom Benčićem. Prilikom 100. obljetnice početka Prvoga svitskoga boja je povjesničar govorio o tom boju i njegovi posljedica za gradišćanske Hrvate. Priredbu su organizrali Hrvatski centar u Beču i HKD Napredak.

Tokom boja da su ukinute prethodno dobre veze med Hrvati u zapadnoj Ugarskoj i Hrvati na jugu, veli Nikola Benčić. Pred Prvim svitskim bojem su Mihovil Naković i Martin Borenić imali intenzivnu korespondenciju s etnografom i povjesničarom za muziku, Franjo Kuhačem.

Izmjena počela je na privatnu inicijatviu

Veća kulturna izmjena krenula je stoprv pred Prvim svitskim bojem, kad je Borenić započeo sudjelivati sa zagrebačkim Kaptolom. Neki Gradišćanci iz Pajngrta, Cogrštofa i Koljnofa su pohadjali gimnaziju i študirali u Zagrebu. Prvi svitski boj je ov razvitak naglo prekinuo. Stoprv po Drugom svitskom boju je Hrvatska matica iseljenika počela sudjelivati s gradišćanskimi Hrvati.

Gradišćanski Hrvati podiljeni na tri države

Za Hrvate u zapadnoj Ugarskoj je Prvi svitski boj imao jako negativnu posljedicu. Ionako slabo narodno tijelo je razdrobljeno: najveći dio Hrvatov je pripadao Austriji, manji dio je došao k Ugarskoj a najmanji dio k Slovačkoj. Kulturne i jezične veze su od Prvoga svitskoga boja onemogućene. Stprov kad su se 1989. ljeta otvorile granice su Gradišćanski Hrvati opet počeli medjusobno komunicirati, ovako Benčić.