Upro EU-jakero than oda imar 2015 kerdo ulo. Jek gondolipeskero mulatintschago imar sajt berscha del, tradicijoneli upro Ceija-Stojka-than Betschiste.
Andi rat usar o 2to upro 3ti august 1944, but eseri Roma taj Sinti – telal lende murscha, dschuvla taj tschave – ando gasiskere khera ande Auschwitz-Birkenau, murdarde ule. Upre oda adi pal gondolim ol, upro internacijonali holocaustiskero gondolipeskero di le Romenge taj Sintijenge. I organisacija le mulatintschagostar, te ada bersch papal HÖR kertscha. Jek pativ hi, upro Ceija-Stojka-than ada mulatintschago tel te likerel, phenel i Laura Darvas andar HÖR.
La organisacijake HÖR usi organisacija le mulatintschagostar o terne andi erschti rik terdschon taj o godschako keripe le dikipestar upri ajgeni historija, ham te meg upro mindig dimo anticiganismus, sar i Saska Dimic, dscheno andar HÖR phenel.
Radijo „Roma sam“ | 8to august 2022 | 20:50 orenge
Duach i sendung vodinel Susanne Horvath | Live Radio Burgenland
O Simon Weinrich, andar o farajn Newo Ziro, ande pro vakeripe pedar oda vakertscha, hot i gondolipeskeri buti mindig upro phike la flogoskera grupnatar paschlon taj na pradime thanendar vaj la politikatar prik lim on. I gondolipeskeri buti taj o upre tretinipe gejng rasismus i buti le cilendar hi, na tschak le Romendar taj Sintijendar, afka o Weinrich.
Telal o anav „Dikh he na bister! – Schau und vergiss nicht!“ but Roma taj Sinti le akaripeske la organisacijtar HÖR, palal ale. Afka sar i Nuna Stojka, i bori la holocaustiskera-prik dschivda kinstlerkijatar taj aktivistkijatar, Ceija Stojka. I Nuna Stojka, khetan lakere enkliha Santino, poesiji la Ceijatar gentscha, save le dschenen ando vodschi reste.
Ham te politischi fatretertscha taj fatreterkiji uso alav ale taj palikeriptscha bitschade. Afka sar i Alma Zadić, savi ande lakero vakeripe phentscha, hot te adi meg aktivi gejng o meg mindig bulhardo rasismus angle gelo iste ol. Odoj sina lakeri partajakeri kolegkija Eva Blimlinger: Oj patschal, hot imar ando arto bersch, ando 2to august, ada di ojs oficijeli gondolipeskero di, mulatim schaj ol. Taj oj te ando prik bescharipe jeke centrali gondolipeskere thanestar le Romenge taj Sintijenge Betschiste, ando latscho gondolipe hi, sar oj ando vakeripe le phenel.
O mangipe andi grupn, ada di te andi Austrija oficijeli aun te prindscharel, imar sajt poar berscha del. Ada bersch o Selene khetan le Nikolaus Berlakovichiha (ÖVP) erschtivar jek oficijeli pisinipe ande ledschine. La Laura Darvasake andar HÖR, ada imar aguneder iste kerdo ujahi.
But manuscha uso gondolipeskero mulatintschago use sina taj khetan upro murdarde Roma taj Sinti pal gondolinde. Paloda o artschijipe „Creating Spaces | Amare Thana. Participativi & kolektivi imaginacijona jeke gondolipeskere thanestar le ando nacijonalsocijalismus murdarde Romenge taj Sintijenge“ andi Plain Art Gallery, tschak poar minuti pasche o Ceija-Stojka-than, pradim ulo. Pedar ada artschijipe schunen tumen buteder ando 22to august andi sendung Roma sam, te i inicijatorkija Gilda Horvath, amari kherodaschkija ovla.