Irina Spataru
Parlamentsdirektion / Johannes Zinner
Parlamentsdirektion / Johannes Zinner
AKTIVISTKIJA | ROMA SAM

Irina Spataru – Jek aktivistkija ande Brüssel

Ando kesdipe le 1990te berschendar i Irina Spataru pra dajaha taj pre dadeha Betschiste ali. Imar ojs tschaj dschanlahi, hot oj jefkar valaso pra flogoskera grupnake te irinel kamla. Ando vakeripe phukal oj pre kesdiptschendar ojs aktivistkija, dschi otscha use lakeri buti ojs biroskero schero ando EU-parlamento. Adi dschil taj butschalinel oj ande Brüssel.

Kada oj 12 berschenca o film „Gadjo Dilo – Geliebter Fremder“ dikla, kamlahi oj afka te ol, sar jek le protagonistkijendar, jek Romni. Ande oja cajt meg na dschanlahi oj pedar lakero telschtaminipe – lakeri daj taj lakero dad gejng diskriminacija, savi on esbe line, te arakarel la kamnahi. Kada oj pre dadeske phentscha, saj latsche lake i filmiskeri figura tecinel, akor phukatscha lake oda pedar lakeri ajgeni historija taj lakero telschtaminipe. Usar oja cajt, oj prado adala temaha um geli, oj schoha na tagatinlahi, hot oj jek Romni hi. Oj ham te esbe lija, hot ando khetanipe tschulo dschanipe pedar o Roma taj o Romnja del. Imar akor o kivanipe ande late bartscholahi, ada jeke diveseske te irinel, sar oj ando vakeripe phukal.

Irina Spataru
ORF
Irina Spataru

Angle efta berscha roasintscha oj khetan pra phenjaha Ioana, savi te jek aktivistkija hi, duach i Europa use mindenfelitike talaliniptscha le terne Romendar taj Romnijendar. Ande oja cajt kesdintscha oj, pe internacijonali te fanecinel. Kada oj andi Austrija pal ali, ando Romano Centro Betschiste jek arsiklipe ojs trenerkija kertscha. Usar oja cajt, workshops use temtscha sar manuschengere tschatschiptscha taj anticiganismus tel likertscha. O Romano Centro o schajipe lake dija, pasche lakero schtudijum, bajder arsikliptscha andi cili Europa te kerel taj peske afka jek bulho necverk ando europitiko Romengero-micinipe le ternendar upre te bauninel, sar oj phukal.

Radijo „Roma sam“ | 30kero august 2021 | 20:50 orenge

Duach i sendung vodinel Susanne Horvath | Live Radio Burgenland

„O austritiko aktivismus butvar jek politischi hi“

Duach lakere terdschijiptscha ando europitiko aktivismus oj mindenfelitike koji uso austritiko aktivismus dikel, butvar so la politik resel. Andi Austrija o aktivismus mindig politischeder ulo. O aunprindscharipe le Romendar taj Romnijendar ojs flogoskeri grupn andi Austrija, jek barikani joma, savi jek politischi diskusijakeri basis schofintscha, savi angloda na dija, afka i aktivistkija.

Irina Spataru
ORF
Vakeripe uso gondolipeskero mulatintschago uso 2to august ando bersch 2020

Duach lakero ajgeni keripe i Spataru imar agun adala politikaha talalintscha pe, kekaj ada schoha lakeri intencijona sina. Mint lake politik taj aktivismus dugi cajt nisaj khetano koja sina, kaj oj but koji poar politikerendar na hajolahi. Adi ando EU-parlamento butschalinel – te ada na dschanlahi oj peske angle poar berscha angle te terdscharel. 2016 oj odoj ojs vakeraschkija akardi sina, ande oja cajt dikla oj, hot politikerkija taj aktivistkija schaj ojs, afka sar i Soraya Post, sava odoj restscha. Ada prindscharipe upre lakero bajderi drom, and fojinipe lija.

Irina Spataru
Privat
Irina Spataru

Sajt april adale berschestar dschil i Irina Spataru ande Brüssel taj akan hi oj o biroskero schero la austritika rotkijatar Monika Vana, kaj oj la butjake ando glajchi terdschojipeskero-falato, schaj pomoschinel. I buti interesanti taj mindenfelitiki hi taj sako di avrijal hi, sar o avro, phukal i Spataru.

Akan i Irina Spataru meg ando Homeoffice hi – i pandemija lake na tschak ando butjakero dschivipe esbe te lel hi. I krisa, savi Corona putrintscha, sina taj hi jek phuv, kaj o rechtspopulismus schaj bartschol, savo akan andi Europa jek utschi fasa terdschil, afka i Spataru. Pal lekero muaninipe ada jeka jegoskera cajtaha te faglajchinel hi, savi papal te ar ovla. I aktujeli situacija but Romen taj Romnijen daral, kaj on ande but vilagi la Europatar, o rasimsus gejng lende pe irinel, sar i Spataru le dikel. Vaschoda iste amen meg buteder khetan likeras taj khetan gejng ada rechtspopulismus upre iste terdschojas.

„Me jek idol le terne Romenge taj Romnijenge te ol kama“

Ando keripe pra butjatar te le neve afka akarde „strategijenca usi inklusijona, glajchi terdschojipe taj use kerinipe le Romendar“ donde pe beschartscha, save la EU-jatar ar dim ule taj dschi 2030 bajder kerde te on. Ada poar iriniptscha peha anel, o lek bareder hi, o bekejmpfinipe le anticiganismusistar. Jek problemo savo meg mindig del hi, hot o EU-jakere strategiji tschatschikan and te likerel hi, ada butschol, hot o prik bescharipe ando jekoschne vilagi, nisaj tschatschipe hi, phenel i Spataru.

Lakero lek bareder cil hi, jek idol le terne Romenge taj Romnijenge te ol, vaschoda oj meg bajder latsche kojenca te dschal kamla taj le terne manuschenge te sikal kamla, hot mol pe, valasoske and pe te bescharel.