Kot je rekao potpredsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupe, Martin Ivančić, su od problemov u manjinskom školstvu sve narodne grupe pogodjene:
U poslidnji ljeti da se je čuda minjalo u školi i u društvu. Ljudi da su mobilniji i ne živu pretežno samo u selu, nego i u centri i varoši. A to da ima znatne posljedice na jezik, ar onde nimaju odgovarajuće jezične izobrazbe. To valja za Gradišćanske Hrvate i druge narodne grupe, tako Ivančić.
Ivančić: zakoni se moraju prilagoditi na sadašnjicu
Gradišćanski Hrvati da imaju odredjen broj škol, na ki se dvojezično podučava, ča je vezano na sela i regije. A u varoši kot Beč da uopće nije ponude za hrvatsku rič na nimški škola, je kritizirao Ivančić. 70 ljet stari zakon za školske strukture da je u tom pogledu zastaran i se mora drugačije oblikovati, on potribuje.
Memorandum ćedu poslati na sve nadležne instancije
Memorandumom kani Stalna konferencija upozoriti na ovu problematiku. Njega da ćedu predstaviti Savjetom svih šesterih u Austriji priznatih narodnih grup. Ako su složni da ćedu ga poslati saveznoj vladi, nadležnomu ministarstvu i parlamentu kot i u daljnjem postupanju zemaljskim vladom Koruške, Gradišća i Beča, je nazvistio Ivančić. Ovakovo pitanje da se mora centralno riješiti.
Novu ponudu vidi Ivančić dodatno k postojećoj, ka neka ostane ista: „Svaki pripadnik narodne grupe neka na svakom mjestu u Austriji ima mogućnost, da najavi dite za dvojezičnu nastavu.“ A to da se neka omogući pod neki uvjeti, na primjer da zato mora postojati interes, tako Ivančić.
I Gradišćanski Hrvati u Beču jur dugo potribuju jezičnu ponudu u varošu. Pred kratkim su zbog toga predstavili vlašću „Incijativu za dvojezični odgoj i obrazovanje u Beču“.
Ivančić: poboljšati školstvo za sve narodne grupe
Njemu da je svisno, da je za ovakovo pitanje teško zadobiti politiku. Prem toga je osvidočen „da jednoč moramo početi, ar zgubljamo pripadnike narodnih grup, kad su se morali odseliti u regiju, kade nije jezične ponude“. Boji se, da će se „povijesna šarolikost“ narodnih grup zgubiti, tako Ivančić.
Ivančić naglašava u ovoj vezi, da nova rješenja neka valjaju za sve narodne grupe. Čehi i Slovaki da po zakonu naime momentano uopće nimaju pravo na školstvo u vlašćem jeziku.
I materinski jezik u školski pauza je bio tema
Pri sastanku su se bavili i zaključkom zemaljske vlade u Dolnjoj Austriji, da bi se neka u škola prepovidalo hasnovanje materinskoga jezika u pauza i da se mjesto toga neka samo pomina po nimšku. Ovo konferencija oštro odbija i potribuje regulaciju u zakonu, ka neomogućuje, da se hasnovanje materinskoga jezika more prepričiti, tako Ivančić.