Najvažnije djelo Štefana Geošića je sigurno njegov prijevod Biblije na gradišćanskohrvatski jezik. 25 ljet dugo je djelao na ovom prevodu, ki se je onda pojavio 2014. ljeta kot knjiga u pet sveskov.
Iz Petrovoga Sela u Sambotel, Beč, Jeruzalem i Rim
Geošić je rodjen 1927. ljeta u Petrovom Selu u Ugarskoj. Školovao se je u Sambotelu i Beču. 1952. ljeta je posvećen za duhovnika, a službovanje začeo je u Filežu. 1953. ljeta je doktorirao u Beču, a od 1955. do 1958. ljeta usavršavao je znanje u Jeruzalemu i Rimu. 1958. ljeta je Štefan Geošić preuzeo faru u Klimpuhu, kade je služio desetljeća kot dušobrižnik.
Dušobrižnik i aktivist na različni područji
1964. ljeta je Geošić utemeljio kazališnu grupu u Klimpuhu, ka je pod njegovim peljanjem prikazala prik 50 igrokazov, med njimi i djela Augustina Blazovića i Ignaca Horvata. Kašnje je za svoju grupu počeo prevadjati nimške kusiće na hrvatski jezik. Za njegovo vrime su u Klimpuhu izgradili novi farof, a 1976. ljeta i novu farsku crikvu sv. Jakova.
Autor vjerskih knjig i Monografije o gradišćanski Hrvati
Geošić je 1986. ljeta izdao i opširnu monografiju o Gradišćanski Hrvati na nimškom jeziku s naslovom „Die burgenländischen Kroaten im Wandel der Zeiten“. Teolog Geošić je autor mnogih vjerskih knjig, tako na primjer i „Lekcionara za svaki dan“ u dvi djeli. 2015. ljeta je za svoje životno djelo primio Kulturnu nagradu Gradišćanskih Hrvatov. I po svojem umirovljenju kot farnik 2007. ljeta je Geošić živio u Klimpuhu. 2017. ljeta je svečeao svoj 90. rodjendan.
