U ljetni miseci 2015. ljeta je u Europskoj uniji rastao broj migrantov iz tretih zemalj.
Uzroki migracije iz Bliskoga istoka i Afrike
Najkašnje u septembru 2015. ljeta se je to moglo viditi i na istočnoj granici Gradišća. Signifikantno dizanje broja migrantov je imalo različne uzroke. Ali te broje moremo razumiti kot posljedicu kolonijalne politike europskih sil na Bliskom istoku i u Afriki.
U prvom redu su si Francuzi i Velikobritanci u prvoj polovici 20. stoljeća razdilili današnje problematične regije na Bliskom istoku i su strategično protegnuli granice tako, da su nove države dostale posla same sa sobom.
USA i teroristički atentat 11. septembra 2001.
U drugoj polovici 20. stoljeća se je kolonijalna politika Europe morala ugnuti strategičnomu interesu USA-a. Po terorističkom napadu 11. septembra 2001. ljeta u New Yorku se je USA zamišao u boje i akcije na Bliskom istoku ki su dodatno destabilizirali ionako jur jako fragilnu regiju.
S tim su ljudi imali nanovič ćut, da su igračka globalne politike ka je samo zainteresirana podupirati lokalni režim a ne demokratske tendencije ili da ne kani upeljati slobode ke uživa Zapad. Od decembra 2010. ljeta početo je želja za demokratskimi strukturami u takozvanom Arapskom protuliću dodatno zaoštrila situaciju.
Boji u Siriji, Iraku i Afganistanu
Pred tom pozadinom se je sve već ljudi radikaliziralo u grupa kot na primjer u IS-u, a vlastodršci su kazali svoju volju da nadalje vladaju. Na drugu stran se je potencirala želja ljudi, da se minjaju prilike. Tako je 2011. ljeta došlo do gradjanskoga boja u Siriji, ki još danas hara.
I boji u Iraku i u Afganistanu su dizali broj migrantov. Bigunci iz Afrike uz bojne konflikte i ekonomske poteškoće imaju klimatske okolnosti kot dodatni uzrok za big u Europu.
Premalo djelatnih mjest za migrante
Visok broj migrantov je potresao Europsku uniju 2015. ljeta usred poteškoć zbog globalne ekonomske krize 2007. do 2009. ljeta ka je od 2010. ljeta početo prouzrokovala takozvanu euro-krizu. Polag toga ekonomija u Austriji nij tako čvrsto rasla. To znači da konjunktura nije rasla u istoj mjeri kot broj doseljenikov.
Tako djelatna burza nij mogla primiti ove nove doseljenike kot je to na primjer bio slučaj u 60-ti ili 70-ti ljeti, kad su – u harmoniji s konjunkturom – prvi djelači iz jugoistočne Europe došli u Austriju.
Stanovničtvo sve manje akceptira migrante
Uz smanjeni kapacitet domaće burze djela da prima ljude, je u prispodobi migracijskim gibanjem – na primjer 1956. ili 1989. ljeta – jako popustila pripravnost domaćega stanovničtva, da akceptira bigunce. Uzroki za to su jako različni i sadržavaju vjerske i jezične motive isto tako kot i odbijanje zbog rasizma i zbog straha pred kulturnimi promjenami.
Prem da je akceptancija bila jako niska, je na drugu stran u Austriji 2015. ljeta došlo do nekolikih pomoćnih akcijov za bigunce. Polag restiktivnoga graničnoga režima na vanjskoj granici EU-a i tako sve manjega broja biguncev se je pripravnost pomaganja opet zgubila.
Ljetos opet već ilegalnih graničnih prijelazov
2021. ljeta su opet rasli broji ilegalnih graničnih prijelazov. U neki seli, kot na primjer u Filežu, su u ljetni miseci skoro svaki dan ulovili bigunce. Ali stanovniki na razliku prijašnjim migrantskim gibanjem bigunce tako jako već upamet ne zamu, jer vojaki i žandari nje veljek uhapsu i dalje transportiraju.
Manjkanje kontakta s bigunci u kombinaciji s agresivnom medijalnom i političkom komunikacijom peljaju do toga, da ljudi vidu u bigunci pogibel.
