Referat Nikole Benčića je pod naslovom „Hati i hrvatski barok“. Gradišćanskohrvatski barok je bio od sredine 18. stoljeća do početka 19. stoljeća. U referatu Benčić predstavlja pred svim važne ličnosti onoga vrimena, ki su dijelom rodom iz Novoga Sela ili okolišnih sel. To su na primjer Šimon Kniefac, Matijaš Laab ili Žigmund Karner. Ovi da su bili glavni književniki onoga vrimena, je rekao Petar Tyran. Matijaš Laab na primjer je prevodio Sveto Pismo na hrvatski jezik. Dva dijele toga manuskripta je našao farnik Ivan Karall na farofu u Pajngrtu, ovako Tyran dalje.
Ivan Karall o hrvatski duhovniki na Hati
Spomenuti farnik Ivan Karall je drugi referent. Njegova tema su duhovniki iz i u Novom Selu. Ovih je već od 20, veli Tyran. Najpoznatiji, ki je u ovoj regiji ljeta dugo djelovao, je Mate Meršić Miloradić. On je živio i djelao u Hrvatskoj Kemlji u Ugarskoj, ka se isto ubraja u hatsku regiju.
Ciklus priredab još nije završen
Obadvoja virtualna predavanja ćedu biti od 8. decembra otpodne online i se od onda moru svenek gledati i slušati. Ovako moru čim već ljudi dostignuti, misli Petar Tyran i to je prednost ovih priredab, ke su morali zbog pandemije premjestiti u virtualni prostor. I sva daljnja predavanja u okviru ciklusa se naime moru pogledati na internetu na YouTube-kanalu društva.
Ciklus priredab još dugo nije završen. Predvidjeno je da uključu čim već i mlade. „Od mladine do škole i čuvarnice“, je rekao Tyran. Jubilej je čuda već nego samo predavanja ili priredbe, tako su na primjer mogli realizirati dvojezične ulične trge u Novom Selu, ki su imenovani po znameniti „Nevoseoci“, kako se domaćini sami nazivaju.