100 ljet Gradišće 48. dio
ORF
ORF

Pristup Europskoj uniji i boji na Balkanu

48. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

1. januara 1995. ljeta je Austrija, skupa sa Švedskom i Finskom, oficijelno pristupila Europskoj uniji.

Glasovanje o pristupu Austrije EU-u
ORF
66,6 procentov Austrijancev je glasovalo 1994. ljeta za pristup Austrije Europskoj uniji.

Većina ljudi glasovalo za pristup Austrije Europskoj uniji

Ali prije neg je došlo do ovoga pristupa, su 12. junija 1994. ljeta održali narodno glasovanje. U špektrumu austrijanskih strankov su u prvom redu bili Zeleni i FPÖ suprot pristupanju – iako iz različnih uzrokov. Konačno je bio rezultat jasan: 66,6 procentov Austrijancev ki su odibirali su glasovali za pristup Austrije Europskoj uniji.

Odobrenje je bilo u Gradišću, u neki dijeli Štajerske i oko Beča najveće. Od svih općin Austrije si je pri ovom plebiscitu u Rasporku najveći dio glasačev željio pristup Uniji, jer je 86,5 procentov biralo u tom smislu.

tadašnja vlada svečuje pristup Austrije EU-u
ORF
Tadašnja austrijanska vlada se veseli rezultatu glasovanja o pristupu Europskoj uniji.

Istočna granica Gradišća do 2007. i istočna granica EU-a

Po narodnom glasovanju je za Austriju bio put slobodan da pristupi kot oficijelni član Europskoj uniji. S tim je istočna granica Gradišća, uza to da je bila granica Austrije, nastala i istočna granica Europske unije.

Stoprv proširenjem Unije prema istoku 21. decembra 2007. ljeta se je ova granica odrinula prema istoku i Gradišće nije već bilo zemlja na rubu Unije, nego u centru.

Tarča gradu termu s EU-podupiranji
ORF
U Tarči su 1994. ljeta počeli s gradnjom terme, ka se je podupirala iz lonca Eu-a.

Gradišće profitiralo od EU-podupiranj

Da je Gradišće jako profitiralo od ovoga koraka, je u glavnom usko povezano s različnimi programi EU-ovoga podupiranja. U skoro svi pokazatelji narodnoga gospodarstva se more viditi, da se je Gradišće razvijalo signifikantno bolje nego druge zemlje Austrije – i to najveć na sektoru eksporta.

Turizam, ki se je forsirao jur početkom 90. ljet, je nastao važan stup regionalne ekonomije. Isto tako je u medjuvrimenu izvanredno narasla kupovna moć u Gradišću.

Konflikti i boji u zemlja bivše Jugoslavije

Dokle je Gradišće u 1990. ljeti u ekonomskom smislu nastalo sve čvršća regija, su na Balkanu harali nekoliki konflikti, ki su raskinuli bivšu Jugoslaviju. Pri ovom su sve stranke konfliktov izvršile nekoliko grdobov i bojnih zločinov.

Dokle je konflikt u Sloveniji jur 1991. ljeta završio u neodvisnosti i prestanku vojnih borbov i dokle se je današnja Sjeverna Makedonija odvezala od bivše Jugoslavije, se je konflikt u Hrvatskoj još vukao do 1995. ljeta.

Boj u Sloveniji, austrijanska granica
ORF
U blizini slovenske-štajerske granice kod Bad Radkersburga/Radgone je jugoslavenska armija striljila na slovenske vojake.

Genocid 1995. ljeta u Srebrenici

Do posebno strašnoga mrcvarenja je došlo sredinom julija 1995. ljeta oko Srebrenice u današnjoj istočnoj Bosni i Hercegovini. Na nekoliki mjesti okolo grada je tako razdiljeno na par dan eksekutirano oko 8.000 ljudi. Stoprv koncem 1995. ljeta je završio boj u Bosni i Hercegovini putem Daytonskoga sporazuma.

Ali s tim konflikti na Balkanu još nisu bili završili: u Kosovu je nadalje došlo do bitkov med UČK-om i jugoslavenskom vojskom. 10.000 Albancev je moralo pobignuti, civiliste su sistematično gonili i ubijali.

Srebrenica grobi
ORF
U Srebrenici je pri genocidu umrlo oko 8.000 ljudi.

NATO se je umišao u boj na Balkanu

1999. ljeta se je konačno i NATO aktivno umišao u konflikt i je popao bombardirati cilje u Jugoslaviji. Stoprv onda se je vojska Srbije povukla iz Kosova. Od onda se Ujedinjeni Narodi aktivno angažiraju u Kosovu putem KFOR-a.

Vicekomandant ovih vojnih trupov je od oktobra 2020. ljeta austrijanski brigadir Günter Schöpf. U sporazumu sa Srbijom je 2006. ljeta i Črna Gora nastala neodvisna država. Tako je konačno Jugoslavija zaspala u 1990-ti. ljeti.

Gradišće
ORF