100 ljet Gradišće 42. dio
ORF
ORF

Mišali su dietilen glikol u vina

42. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

Austrija je bila sredinom 1980-ih ljet stalni gost u internacionalni mediji i to na jednu stran pončanjem vina a na drugu stran zbog afere oko Kurta Waldheima.

Čemerno vino je pomoću glikola dostalo bolji okus

Ravno u skandalu zbog pončanja vina 1985. ljeta su bili neki gradišćanski vinogradari centralni akteri. Jur pred otkrivanjem skandala su imali upravni organi neke vinogradare pod sumljom da mišaju vino dietilen glikolom – ta se, pomišan vodom, hasnuje kot antifriz.

Tako su kvalitativno čemernija vina, ka su producirali u velikoj količini, nastala sladja i su dostala bolji okus putem ilegalnoga pončanja. Izvidi su počeli, kad je jedan labor u Beču dostao informaciju i kad je vinogradar, ki je imao samo mali traktor, kanio porezno otpisati veliku količinu antifriza i je tako bio osumljen zbog krivičnoga čina.

100 ljet Gradišće 42. dio
ORF
Neki vinogradari su s glikolom kanili poboljšati kvalitet vina.

Oko 300 krivičnih prijavov i 21 optužba

U aprilu 1985. ljeta se je pojačala sumlja zbog dogodjajev u Apetlonu i Podrštofu, a upravni organi su mogli potvrditi da su neki vinogradari pončali vino. Sve skupa je došlo do oko 300 krivičnih prijavov i do 21 optužbe.

Prvi vinogradar ki je morao u uzu je bio vinogradar iz Gojze. Vrijeda su upravni organi uhapsili 20 peršon. U Gojzi se je jedan vinogradar oslobodio svojega pončanoga vina pomoću kanalizacije, ča je peljalo tomu, da je pokvario selsko bistrilišće.

Fred Sinowatz
ORF
Savezna vlada pod Fredom Sinovcem je reagirala na skandal s globalno najoštrijim zakonom o vinu.

Velika ekonomska škoda zbog pončanoga vina

Skandal je nastao veći i veći, a vrijeda već nisu bili uvezani samo gradišćanski vinogradari nego i vinogradari u Dolnjoj Austriji i u Nimškoj. Trgovine na cijelom svitu su tako povukle iz regalov vino iz Austrije i iz Nimške, ča je značilo veliku ekonomsku škodu i škodu imidža za gradišćanske vinogradare.

Eksport austrijanskoga vina se je smanjio na desetinu. Savezna vlada pod Fredom Sinovcem je reagirala s globalno najoštrijim zakonom o vinu. Stoprv 20 ljet kašnje su domaći vinogradari opet dostignuli kvote u eksportu kot pred skandalom.

Kurt Waldheim
ORF
Kurt Waldheim je bio član u različni organizacija nacionalsocijalistov i da je vjerojatno sudjelivao u zločini nimških voljakov na Balkanu.

Kauza Kurt Waldheim je škodila Austriji

Jur jedno ljeto kašnje je Austrija nanovič bila u internacionalni mediji, i to kad je bivši generalni sekretar UNO-a, Kurt Waldheim, kandidirao za predsjednika Republike. Centar ovoga diskurza je na jednu stran bilo članstvo Waldheima u različni organizacija nacionalsocijalistov i njegovo vjerojatno suradjivanje u zločini nimških voljakov na Balkanu.

Na drugu stran je u centru diskurza stala i Waldheimova strategija samoobrambe pri koj je svenek argumentirao, da je samo ispunjivao svoju dužnost, da nije znao ča se dogadja na Balkanu i da je sve velika huskačka kampanja.

Waldheim dobio 8. junija 1986. izbore za predsjednika

Tako je nastao simbolom prilagodjenoga oportunista, s kim su se mnogi Austrijanci, ki su još aktivno doživili dob NS-režima, mogli dobro identificirati. Važnije nego diskusija o Waldheimovoj biografiji ili činjenica da je Waldheim 8. junija dobio glasovanje, je bio preokret u dotadašnjem vjerovanju u tezu, da je Austrija bila prvi aldov Nimškoga Rajha.

Ovo držanje – takozvani „Opferthese“ – je do Waldheimove afere prepričilo točno predjelanje prošlosti u Austriji. U vezi s aferom je uloga Austrijancev pri zločini nacionalsocijalistov došla sve jače u fokus javnosti.

Kancelar Vranitzky priznao skupnu krivicu Austrijancev

To se je protivilo do onda forsiranomu povidanju, da su Austrijanci samo ispunili dužnost i da su bili pošteni. Kot rezultat afere oko Waldheima se je na primjer 1998. ljeta formirala komisija povjesničarov, ka se je intenzivno bavila s časom NS-režima i to u pogledu na rekvirirano imanje. Jedna tema komisije je i bilo lišanje imanja gradišćanskih Hrvatov.

Pet ljet po odibiranju Waldheima je ondašnji savezni kancelar Franc Vranitzky oficijeno priznao skupnu krivicu Austrijancev za zločine nacionalsocijalističkoga režima. Ovo minjanje perspektive je još danas jako važno za naše razumivanje o nacionalsocijalizmu.

Gradišće
ORF