41. dio
Kad je Fred Sinowatz 1971. ljeta minjao u saveznu politiku i tako položio svoju službu kot zemaljski savjetnik za kulturu, je nastao Gerald Mader novi zemaljski savjetnik. Mader je poznat u prvom redu za svoj uticaj na gradišćansku kulturnu scenu. Još u dobi pred svojom službenom periodom je on formirao Narodne visoke škole u Gradišću i tako stovio važan istrumenat obrazovne politike.
Danas je Mader još svenek poznat kot utemeljitelj Austrijanskoga znanstvenoga instituta za mir i rješavanje konfliktov. Tomu znanstvenomu institutu, ki još danas postoji, je bilo od 2010. do 2013. ljeta priključeno austrijansko privatno sveučilišće, takozvani European Peace University.
Arhitekt Mate Szauer i stil brutalizma
U Maderovom službenom času su realizirani mnogi projekti, ki su stimulirali kulturni i obrazovni žitak u Gradišću. Tako su na primjer 1976. ljeta otvorili Kulturni centar u Matrštofu. Za mnoge gradjevinske projekte onoga časa je bio odgovoran arhitekt Mate Szauer iz Fileža. Med projekti, za ke je on odgovoran, su na primjer kulturni centri u Željeznu i u Novom Gradu, ali i dvojezična sridnja škola u Velikom Borištofu. Szauer je još danas jedan od najznačajnijih i najvažnijih arhitektov Gradišća, i je u stilu brutalizma ili gologa betona izgradio neke arhitektonske monumente.
Par dan po otvaranju kulturnoga centra u Matrštofu, je ondašnji ministar za školstvo Fred Sinowatz otvorio i Cselleyjev malin u Uzlopu rečenicom: „Ja ne znam ča otvaram, ali je otvaram“. U Cselleyjevom malinu se je tako etablirao centar umjetnosti, u kom su priredili prvi veći pop-festival s nekoliko tisuć ljudi.
U južnom Gradišću se je 1980. ljeta formirao takozvani Jugendhaus Oberwart iz koga je 9 ljet kašnje nastao OHO kot dom suvrimene umjetnosti.
KUGA u Velikom Borištof kot kulturni centar većjezičnosti
U sridnjem Gradišću je 1982. ljeta otvorila KUGA svoja vrata i je nastala važna institucija kulture i gradišćanskih Hrvatov. Iako je KUGA do danas nastala čvrst dio Velikoga Borištofa i sridnjega Gradišća, je na početku imala velike probleme. U prvom redu je postojao konflikt s crikvom, jer crikvi je slišila stara škola u koj je KUGA bila smješćena.
Za očuvanje i podupiranje većjezičnosti i multikulturaliteta je KUGA dala važne impulze. Uz različne tečaje, predavanja ili štanja je i KUGA polipšanjem seoskih tablic 1985. ljeta javnost upozorila, da još svenek nisu ispunjena narodnoj grupi garantirana prava.
Radioemisije na hrvatskom jeziku
Važan korak u smir ispunjenja prava je bilo upeljanje prvih hrvatskih radioemisijov 1979. ljeta. Deset ljet kašnje su emitirane prve hrvatske televizijske emisije u ORFu. U dojdući ljeti je ORF program proširio i na druge narodne grupe. Uz printmedije je hrvatska redakcija ORF-a bila važan faktor za očuvanje dvojezičnosti i je danas općenito priznata institucija gradišćanskohrvatskoga jezika.
U 80. ljeti je sigurno bilo važno upeljanje hrvatskoga službenoga jezika u 6 od 7 kotarov Gradišća. Uzrok za upeljanje je bio ta, da su se pojedine peršone potužile i su dostale pravo pred Ustavnim sudom, ki je ukinuo dijele Zakona o narodni grupa. Paralelno tomu je došlo do kodificiranja jezika: 1982. ljeta je izašao Nimško-gradišćanskohrvatski-hrvatski rječnik, 1991. ljeta Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, 2003 gradišćanskohrvatska gramatika i 2010. ljeta pravopis gradišćanskohrvatskoga jezika.
Ovo pozitivno razvijanje sigurno u ovom obliku nebi bilo moguće bez mnogih akterov i različnih kulturnih inicijativov, ki su se u 1980. ljeti aktivno zalagali za većjezičnost i očuvanje hrvatskoga jezika u Gradišću.
