Zemaljski poglavar Karall
HŠtD
HŠtd

Politika u pobojnom času

39. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

39. dio

U dobi po koncu Drugoga svitskoga boja je Austrijanska narodna stranka dominirala gradišćansku politiku. Jedina iznimka je bio Ludwig Leser, ki je kot član Socijalističke stranke od 1945. do 46. ljeta bio provizorni zemaljski poglavar Gradišća.

Zemaljski poglavar Lovre Karall

Prve izbore u Zemaljski sabor po koncu boja je dobila Narodna stranka s 51 procentom glasov. Tako su pri drugoj sjednici Zemaljskoga sabora odibrali Lovru Karalla (gornja slika) iz Velikoga Borištofa za novoga zemaljskoga poglavara Gradišća. Njegov zastupnik je bio Ludwig Leser.

Kad je sovjetska okupatorska sila zauzela zgradu vlade, takozvani Landhaus, su Zemaljski sabor i Zemaljska vlada rezidirali u dvorcu Esterházy u Željeznu. Karall je ostao zemaljski poglavar do 1956. ljeta. Polički i zdravstveno potučen je morao predati službu Johannu Wagneru.

Zemaljski poglavari Wagner, Lentsch i Bögl
ORF
Zemaljski poglavari Johann Wagner, Josef Lentsch i Hans Bögl

Cijelo vrime Karallovoga službovanja je stalo u znaku sovjetske okupacije, a to je bila i dob novoga početka i obnavljanja.

Josef Lentsch je kot član Narodne stranke 1961. ljeta još naslijedio Wagnera, ali jur pod Karallom se je kazala tendencija, da Narodna stranka zgublja glase a Socijalistička stranka da je dobiva. Ov trend ni Karallovi nasljedniki već nisu mogli obrnuti niti zaustaviti.

Od 1964. ljeta socijalist na čelu zemlje

Tako je izbore 1964. ljeta u Gradišću po prvi put u dobi Druge republike dobila Socijalistička stranka. Novi zemaljski poglavar je nastao Hans Bögl, ki se je mogao probiti u Socijalističkoj stranki suprot Aloisu Wesselyju.

On se je mogao držati u službi do 1966. ljeta i je predao službu Theodoru Keryju, ki je bio u sljedeći 20 ljeti zemaljski poglavar i tako dominantni politički akter Gradišća.

Zemaljski poglavar Kery
ORF
Theodor Kery je dvoja desetljeća dugo bio poglavar Gradišća

Pod Keryjevim peljanjem su Socijalisti u Gradišću po prvi put dostignuli apsolutnu većinu.

Kot zemaljski poglavar je Kery do 1980ih ljet bio siguran u svojem položaju. Tako je i prez političke škode preživio projekt, koga su on i njegova zemaljska vlada forsirali: most prik Niuzaljskoga jezera.

Most prik Niuzaljskoga jezera
Študija dipl. inž. Pausera / Zemaljska biblioteka
Nacrt mosta prik Niuzaljskoga jezera

Most prik Niuzaljskoga jezera

Kery i ondašnji zemaljski savjetnik za gradnju Helmuth Vogl su kanili korak za korak izgradjivati infrastrukturu i ekonomiju u Gradišću. Na početku je stao koncept mosta iz 1950-tih ljet, ki bi povezao Illmic s Merbišem. 1968. ljeta je Zemaljska vlada nanovič dala izdjelati koncept, ki je predvidjao načiniti umjetni otok nasred jezera. Uz most je još postojala alternativa u izgradnji nasipa. 1971. ljeta se je Zemaljska vlada konačno odlučila za most.

Zemaljski poglavar Theodor Kery i nadležni zemaljski savjetnik Helmut Vogl 1971. ljeta pri predstavljanju projekta
ORF
Zemaljski poglavar Theodor Kery i nadležni zemaljski savjetnik Helmut Vogl (uz njega) 1971. ljeta

Drugonajduži most cijele Europe

S dužinom od 3,2 km bi ovo bio drugonajduži most cijele Europe. Jur pred odlukom vlade se je u javnosti formirao otpor suprot projektu. Početkom 1970-tih ljet je tako došlo do lavine protestov i diskusijov, ka je na polju čuvanja prirode u Austriji u toj dimenziji bila čisto nova. To je bila i prva gradjanska inicijativa za čuvanje okoliša u Austriji.

Gradjani su se formirali protiv gradnje

Protestu suprot mostu su se priključile različne prominente peršone, kot na priliku poznati zoolog i nositelj medicinske Nobelove nagrade Konrad Lorenz ili Bernd Lötsch, ki je kašnje nastao peljač Bečanskoga prirodoslovnoga muzeja.

1972. ljeta je otpor medijev, znanosti i velikoga dijela javnosti nastao tako velik, da su početak gradjenja morali odrinuti i konačno otpovidati. Tako se je jur početkom 1970ih ljet po prvi put u Gradišću i u Austiji pri čuvanju okoliša ugodao velik uspjeh.

Gradišće
ORF