33. dio
Pobojna ljeta nisu stala samo u duhu obnovljenja. Jur koncem 1945. ljeta su krenuli prvi zarobljeniki domom u Gradišće. To su bili u prvom redu betežni i invalidni vojaki, ke su pojedinačno slali domom u Gradišće.
Aliirani su pustili vojake na slobodu
Zarobljenike u zapadni zona su zvećega pustili na slobodu onde, kade su bili zaprti. Ako su oni kanili opet domom su si to morali većinom sami organizirati.
Pokidob za povratnike iz boja nije bilo ureda za organizaciju i dokumentaciju, su povratniki iz zapadnih zonov slabo dokumentirani. Ipak se more reći da su sve zarobljenike zapadnih aliiranih – ako nisu bili povezani s NSDAP-om – do 1947. ljeta pustili na slobodu.
Prvi vlak sa zarobljeniki 1947. ljeta
12. septembra 1947. ljeta je u Novo Mjesto došao prvi vlak zarobljenikov iz Sovjetskoga Saveza. Ove redovite transporte je organiziralo ministarstvo za nutarnje posle. Med ovimi prvimi 2.000 povratniki su i bili 82 Gradišćanci. Nje su naklali u autobuse i teretna kola i dalje transportirali u Gradišće.
Do 1956. ljeta je svega skupa 79 ovakovih transportov s oko 3.850 gradišćanskih zarobljenikov došlo iz logorov u Sovjetskom Savezu u Novo Mjesto.
Vojaki su bili traumatizirani
Med povratniki je i bio Franc Linzer iz Velikoga Borištofa, ki je došao u sovjetsko zarobljeničtvo po bitki u Stalingradu. Dokle se je vrnuo domom su njegova ljeta u zarobljeničtvu u logoru u Sibiriji bila – kot i kod mnogih drugih isto – dominirana gladom, djelom i trpljenjem.
Najveći broj vojakov se je vrnuo teško traumatiziran iz boja ili zarobljeničtva.
Pomišano potresljivimi doživljaji domaće familije je to mnogo puti stvorilo velike emocionalne i socijalne probleme.
O doživljenom se nije govorilo
Pitanje kako su se vojaki ponašali ili ča su doživili u boju se u familiji ili u javnosti zapravo nije stavilo. Karakteristično je bilo izrivanje i mučljivnost.
Zarobljeniki boja su se vrnuli domom u svit ki je veljek po koncu Drugoga svitskoga boja bio na novič dominiran političkimi napetosti i velikom nesigurnošću.
Natezanje zbog različnih interesov
Iako je svitski boj diferencije med zapadnimi aliiranimi i Sovjetskim Savezom odrinuo u pozadinu, su interesne razlike med USA-om i savezniki na jednoj strani i Sovjetskim Savezom na drugoj strani najkašnje 1947. ljeta opet stupile u prvi plan.
Raskoljenje su prouzrokovali na jednu stran ambicije Sovjetskoga Saveza da bi proširio svoj uticaj prema zapadu u Europi i u Iranu a na drugu stran takozvana Truman-doktrina, u koj je ondašnji predsjednik USA-a Harry S. Truman garantirao podupiranje USA-a u borbi suprot širenju komunizma u svitu.
Ova interesna razlika med Zapadom i Istokom je imala i masivne konzekvencije za Gradišće. Na jednu stran se je klima u koj se je raspravljao Državni ugovor zaledila. Na drugu stran su protegnuli takozvani „Željezni zastor“ uz gradišćansku granicu, i to na desetljeća dugo. Jur 1948. ljeta su tako popali postavljati plot s bodljikavom vlakom. Tako je velika globalna politika opet dostignula malo Gradišće.