Hitlerov znak
ORF
ORF

Denacifikacija

32. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

32. dio

Jur 1945. ljeta se u Austriji – tako i u Gradišću – postavlja pitanje, kako će dalje pojti s negdašnjimi člani stranke NSDAP. To je bilo centralno pitanje pobojnih ljet u Austriji jer je još 1945. ljeta bilo u cijeloj Austriji oko 550.000 članov stranke – to je bilo oko 8 procentov ondašnjega stanovničtva.

15.000 kotrigov NSDAP-a

U Gradišću je bio udio kotrigov NSDAP-a s 5,8 %, to je oko 15.000 članov stranke, malo niži. 8. maja, to je ta dan kad je boj u Europi završio, su u Austriji izdali takozvani „Zakon za prepovid NSDAP-a“.

Par tajedan kašnje su još izdali takozvani „Zakon o zločinitelji boja“ i konačno još i takozvani „Zakon čišćenja ekonomije“. S tim se je u Austriji napravio zakonski fundamenat za proganjanje nacionalsocijalistov.

Proces denacifikacije

Tako je počeo proces denacifikacije, ki je od 1945. do 1957. ljeta uglavnom postojao od 5 fazov.

Prve dvi faze su se vukle do februara 1946. ljeta. Izvršni organi ovih fazov su bili aliirani/savezniki.

Pri faza tri i četire su savezniki predali denacifikaciju austrijanskim upravnim organom.

Peta i zadnja faza od 1948. do 1957. ljeta je uglavnom dominirana pomilovanjem negdašnjih nacionalsocijalistov.

Austrija prvi aldov Nimškoga Rajha

Denacifikaciju je otežavala okolnost, da je Austrija po boju počela vjerovati u tezu aldova, ku si je sama stvorila. Polag teze, ka je poznata pod imenom „Opferthese“ je Austrija bila prvi aldov Nimškoga Rajha. To je duga ljeta torpediralo i onemogućilo priznanje, da su i Austrijanci krivi za zločine nacionalsocijalistov.

Cilji denacifikacije su bili u prvom redu prepovid stranke NSDAP, ulovljenje visokih službenikov NSDAP-a, otpušćanje iz javne službe svih nekadašnjih članov NSDAP-a i revidiranje svih nacionalsocijalističkih idejov i uticajev u zakoni i naredba.

Hitlerov znak
ORF
Rušenje simbolov nacionalsocijalizma je išlo brzo. Denacifikacija se je vukla ljeta dugo

Sovjeti su pri denacifikaciji bili pasivni

Dokle su vojni upravni organi u zapadni zona Austrije u prvi faza denacifikacije rigorozno intervenirali i masovno hapsili negdašnje nacionalsocijaliste, su uhapsili u sovjetskoj zoni relativno malo članov stranke.

S dijelom je to bilo zbog toga, ar su mnogi visoki funkcionari stranke blinuli pred sovjetskom vojskom u zapadne zone Austrije i kad su Sovjeti pri denacifikaciji dijelom igrali jako pasivnu ulogu i su više-manje ostavili denacifikaciju austrijanskim upravnim organom.

Takozvani narodni sudi su sudili ulovljenim nacionalsocijalistom. Narodni sudi su se sastojali od dvih suvec i trih prisežnikov.

Negdašnji člani stranke su se morali i u sovjetskoj zoni samoodgovorno registrirati kod upravnih organov. Suprot registraciji se je moglo protestirati kod komisije za prigovore i tužbu.

Razlikovanje med jako i slabo opterećenimi

1947. ljeta je novi zakon suprot nacionalsocijalistom minjao proces denacifikacije. Sada se je popalo razlikovati med takozvanimi opterećenimi ada „Belastete“ i manje opterećenimi ili „Minderbelastete“. Tako su i nekoliki nacionalsocijalisti iz hrvatski sel u Gradišću hasnovali mogućnost pismenoga protestiranja suprot klasifikaciji kod “opterećeni" „Belastete“.

Optuženo 876 Gradišćancev odsudjeno 196

Med njimi je i bio na primjer Viktor Pichler iz Pajngrta, ki je bio jur nacionalsocijalist u dobi ilegaliteta stranke. On je podcijenio svoju ulogu i svoje članstvo u stranki i u SA-u.

Negdašnjih peljač općinske stranke u Frakanavi, Jandre Palatin, je sprobirao argumentirati da mu se je visoka pozicija prisilila.

Isto tako je i Ivan Kalčič (Kalcsics) iz Čajte pisao, da je samo pristupio stranki, kad su ga prisilili. Spodobnih prilik moremo najti kod nekolikih gradišćanskih Hrvatov.

Dokle su narodni sudi prestali djelati, to je bilo 1955. ljeta, je došlo do optužbe protiv 876 Gradišćancev. Ali samo u 196 slučaji je došlo i do presude.

Gradišće
ORF