Oslobodjenje Gradišća
ORF
ORF

Oslobodjenje i okupacija

30. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

30.dio

Kad su prve sovjetske jedinice 29. marcijuša 1945. ljeta prekoraknule Jugoistočni nasip i kad su tako po prvi put stupile u Gradišće, nije dugo duralo dokle je sovjetska vojska kontrolirala sjeverno i sridnje Gradišće.

Iako su se u južnom Gradišću još borili, je ležao fokus sovjetske vojske na oslobodjenju Beča. Tako je Gradišće nastalo zemlja za frontom u koj si je vojska preskrbivala hranu i svakorjačko drugo dugovanje.

Rekviriranje i silovanje u prvi tajedni oslobodjenja

Dokle su vojaki, ki su se borili u prvom redu fronta, još došli kod osloboditelji, je skupa s opskrbnimi jedinicami sovjetske vojske došlo do samovoljnoga rekviriranja, egzekutiranja i silovanja. Ovo stanje samovoljnoga vladanja se je dijelom držalo tajedne dugo i je onemogućilo ili razbilo povjerenje javnosti, da je sovjetska vojska došla kot spasitelj.

Ali peljačem vojske je bilo jako važno da ljudi vojsku ne bi gledali kot okupatorsku silu nego kot spasitelje i da se u seli inštaliraju uprave ke funkcioniraju.

Novi načelniki u seli

U prvom koraku su imenovali nove načelnike. U službu su došli oni, ki su ili jur pred 1938. ljetom bili načelniki, ili ki su bili komunisti ili ki su se izdali za komuniste. U neki seli su još i birali načelnika. Zavadanju i kradji je bio konac kad su inštalirali seoske komandature, tako da je opet nastalo sigurnije u seli.

Najvažniji u selu je bio sovjetski komandant

Sovjetski vojni komandant je bio tako najviši autoritet u selu. Uza to se je još etablirala tako ča kot seoska policija, ka je u općina preuzela neke funkcije u pogledu na sigurnost. Ona je prepričila šmugljanje i je povezivala stanovnike s komandaturom.

Dolnja Austrija i Štajeska su kanili pridržati dijele Gradišća

Teritorij Gradišća je od 15. oktobra 1938. ljeta bio razdiljen na Gaue Niederdonau i Štajerska. To stanje zemlje Dolnja Austrija i Štajerska i po boju nisu kanile preminiti.

Lovre Karall je 11. aprila 1945. ljeta pozvao različne političare u Matrštof na razgovor o budućnosti samostalne zemlje Gradišća. Pri tom razgovoru su utemeljili takozvani Provizorni zemaljski komitet. Cilj toga komiteta je bio utemeljiti samostalnu zemlju Gradišće.

Lovre Karall je nastao aktivan

Ali na početku komitet još nije mogao vladati jer boj još nije bio mimo, a ni zemaljske vlade još nije bilo. Misec dan kašnje je Karall opet pozvao političare u Matrštof. Ov put su od komiteta stvorili takozvani Provizorni zemaljski odbor.

Po teški pregovori je 29. augustuša konačno došlo do zaključenja zemaljskoga ustavnoga zakona, u kom stoji, da će se Gradišće opet inštalirati kot samostalna austrijanska zemlja.

Lovre Karall
ORF
Lovre Karall je peljao pregovore o samostalnosti Gradišća

Gradišće kot tampon-zona

Iako se sovjetska okupatorska sila nije direktno umišala, je ipak bila indirektno uključena da Gradišće nanovič nastane samostalno, jer je cijela zemlja bila dio sovjetske zone. Ča bi za Dolnju Austriju i Štajersku zakompliciralo organiziranje administracije.

Na drugu stran je bila okupacijska sila jako interesirana da minimalizira kontakt zapadnih saveznikov s državami, ke su jur bile okupirane od sovjetske vojske. Tako je Sovjetskomu Savezu bilo jako pravo, da je Gradišće igralo ulogu tampon-zone. 1. oktobra 1945. ljeta je tako došlo do konstituirajuće sjednice nove provizorne zemaljske vlade.

Ludwig Leser
ORF
Prvi pobojni zemaljski poglavar, Ludwig Leser

Prvi zemaljski poglavar Gradišća po Drugom svitskom boju je tako nastao socijaldemokrat Ludwig Leser.

Gradišće
ORF