17. dio
U 1920. ljeti se je iz Italije pod Benitom Mussolinijem proširio po nekoliki država Europe fašizam. Politika fašizma ima skupne karakteristike. To su na primjer princip jednoga jedinoga peljača, ekstremno nacionalistička politika i etabliranje antidemokratskih vridnosti prepovidanjem svake opozicije i utemeljenjem samo jedne stranke.
Pod Engelbertom Dollfußom i kašnje pod Kurtom Schuschniggom se je etablirala od 1933. do 1938. ljeta austrijanska varijanta fašizma u takozvanom austrofašizmu. Polag novoga Ustava, ki je valjao od 1. maja 1934. ljeta, je država od onda bila organizirana po principu staležov. Zato si je država dala naziv staleška država, ada „Ständestaat“.
Jedina doslobodjena stranka
Kot jedina stranka u austrofašizmu se je 1933. ljeta utemeljila takozvana „Vaterländische Front“. Peljač stranke u Gradišću je bio do 1938. ljeta Hans Sylvester, a zastupnik je bio i Lovre Karall iz Velikoga Borištofa. ==
Zvana Karalla su u staleškom saboru Gradišća još sidili Hrvati iz Nove Gore, Čajte, Fileža, Novoga Sela i Celindofa.
Ali toj politiki su se suprotivili najvećim dijelom ljudi iz djelačkoga gibanja. Tako je na primjer Cindrofac Ivan Soldatić (Szoldatics) šmugljao ilegalna pisanja iz Čehoslovačke u Austriju.
Gradišćanci u španjolskom gradjanskom boju
Kad su fašisti i u Španjolskoj popali izvršavati puč suprot republikanskoj vladi i kad je počeo Španjolski gradjanski boj, je i 24 Gradišćance vuklo u borbu protiv Franco-a. Med njimi su bili nekoliki Hrvati iz Maloga Borištofa, Gerištofa, Fileža, Cindrofa i Pandrofa.
Ali zvana Kolomana Nogala iz Maloga Borištofa su gvišno svi Hrvati preživili gradjanski boj i su pobignuli u Francusku, kade su je uhapsili i kašnje odvukli u koncentracione logore Nimškoga Rajha.
Sve jači pritisak na Austriju
Dokle je u Španjolskoj harao gradjanski boj, je pritisak na Austriju od strani Nimškoga Rajha nastajao sve jači. Ne dugo po 1933. ljetu, kad je Hitler preuzeo vlast i nastao kancelar Nimškoga Rajha, je imao i Austriju na oku.
Takozvanom blokadom od 1000 markov, tu svotu je morao platiti svaki Nimac ako je kanio u Austriju, je kanio naškoditi austrijanskoj ekonomiji, tako da bi mogli nacionalsocijalisti preuzeti državu.
Schuschnigg je nadomjestio Dollfußa
Malo kašnje, u juliju 1934. ljeta, je Hitler dopustio nacionalsocijalistom da bi organizirali u Austriji puč. Ali takozvani „Juliputsch“ se nij ugodao. Pri pokusu puča su naranili Engelberta Dollfußa, tako da je malo kašnje umro.
Nadomestio ga je Kurt Schuschnigg, ki se je malo kašnje, u juliju 1936. ljeta, s Hitlerom ugovorio, da bi veze med Austrijom i Nimškim Rajhom opet normalizirali. Ali zapravo se je takozvanim Juliabkommen-om počeo konac samostalnosti Austrije. To je bio prvi korak prema takozvanom Anschluss-u, jer se je na jednu stran Austrija u ugovoru vezala u vanjskoj politiki uz Nimški Rajh, a na drugu stran je ta ugovor omogućio nacionalsocijalistom da bi infiltrirali različne važne pozicije u državi.
Hitlerov diktat
Pritisak na Austriju je u istu dob nastao sve jači, jer se je Hitleru ugodalo, da se ujedina s Mussolinijem, ki je bio garant austrijanske samostalnosti. Kad je Schuschnigg potpisao Berchtesgadenski ugovor 12. februara 1938. ljeta, se to već nij stalo med dvimi istovridnimi partneri: to je jur bio Hitlerov diktat.
Polag ugovoru NSDAP u Austriji već nij bio ilegalan, a Schuschnigg je morao akceptirati uključenje nacionalsocijalistov u vladu. To je bio početak takozvanoga Anschlussa Austrije kot dijel Nimškoga Rajha.
Anschluss ranije nego predvidjen
U Borti je jur 27. februara došlo do velike manifestacije s već od 3.300 ljudi ki su sudjelovali i marširali pod kukastim križem kroz selo. Schuschnigg je još sprobirao u govoru 9. marcijuša spasiti samostalnu Austriju, i je objavio glasovanje 13. marcijuša. S tim Hitler nij računao, i tako je Hitler zapovidao, da se takozvani Anschluss, ki je još bio u fazi planiranja, izvrši jur pred najavljenim glasovanjem. Tako je došlo od 11. do 13. marcijuša 1938. ljeta do takozvanoga Anschlussa.