Anschluss

Borci u Španjolskoj i „Anschluss“ 1938. ljeta

17. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

17. dio

U 1920. ljeti se je iz Italije pod Benitom Mussolinijem proširio po nekoliki država Europe fašizam. Politika fašizma ima skupne karakteristike. To su na primjer princip jednoga jedinoga peljača, ekstremno nacionalistička politika i etabliranje antidemokratskih vridnosti prepovidanjem svake opozicije i utemeljenjem samo jedne stranke.

Benito Mussolini, Engelbert Dollfuss i Kurt Schuschnigg
commons.wikimedia
Benito Mussolini, Engelbert Dollfuß i Kurt Schuschnigg

Pod Engelbertom Dollfußom i kašnje pod Kurtom Schuschniggom se je etablirala od 1933. do 1938. ljeta austrijanska varijanta fašizma u takozvanom austrofašizmu. Polag novoga Ustava, ki je valjao od 1. maja 1934. ljeta, je država od onda bila organizirana po principu staležov. Zato si je država dala naziv staleška država, ada „Ständestaat“.

Jedina doslobodjena stranka

Kot jedina stranka u austrofašizmu se je 1933. ljeta utemeljila takozvana „Vaterländische Front“. Peljač stranke u Gradišću je bio do 1938. ljeta Hans Sylvester, a zastupnik je bio i Lovre Karall iz Velikoga Borištofa. ==

Zvana Karalla su u staleškom saboru Gradišća još sidili Hrvati iz Nove Gore, Čajte, Fileža, Novoga Sela i Celindofa.

Sylvester i Karall
ORF i Zemaljska vlada
Hans Sylvester i Lovre Karall

Ali toj politiki su se suprotivili najvećim dijelom ljudi iz djelačkoga gibanja. Tako je na primjer Cindrofac Ivan Soldatić (Szoldatics) šmugljao ilegalna pisanja iz Čehoslovačke u Austriju.

Gradišćanci u španjolskom gradjanskom boju

Kad su fašisti i u Španjolskoj popali izvršavati puč suprot republikanskoj vladi i kad je počeo Španjolski gradjanski boj, je i 24 Gradišćance vuklo u borbu protiv Franco-a. Med njimi su bili nekoliki Hrvati iz Maloga Borištofa, Gerištofa, Fileža, Cindrofa i Pandrofa.

Ali zvana Kolomana Nogala iz Maloga Borištofa su gvišno svi Hrvati preživili gradjanski boj i su pobignuli u Francusku, kade su je uhapsili i kašnje odvukli u koncentracione logore Nimškoga Rajha.

Popis borcev u španjolskom boju
Kalendar Gradišće

Sve jači pritisak na Austriju

Dokle je u Španjolskoj harao gradjanski boj, je pritisak na Austriju od strani Nimškoga Rajha nastajao sve jači. Ne dugo po 1933. ljetu, kad je Hitler preuzeo vlast i nastao kancelar Nimškoga Rajha, je imao i Austriju na oku.

Takozvanom blokadom od 1000 markov, tu svotu je morao platiti svaki Nimac ako je kanio u Austriju, je kanio naškoditi austrijanskoj ekonomiji, tako da bi mogli nacionalsocijalisti preuzeti državu.

Schuschnigg je nadomjestio Dollfußa

Malo kašnje, u juliju 1934. ljeta, je Hitler dopustio nacionalsocijalistom da bi organizirali u Austriji puč. Ali takozvani „Juliputsch“ se nij ugodao. Pri pokusu puča su naranili Engelberta Dollfußa, tako da je malo kašnje umro.

Nadomestio ga je Kurt Schuschnigg, ki se je malo kašnje, u juliju 1936. ljeta, s Hitlerom ugovorio, da bi veze med Austrijom i Nimškim Rajhom opet normalizirali. Ali zapravo se je takozvanim Juliabkommen-om počeo konac samostalnosti Austrije. To je bio prvi korak prema takozvanom Anschluss-u, jer se je na jednu stran Austrija u ugovoru vezala u vanjskoj politiki uz Nimški Rajh, a na drugu stran je ta ugovor omogućio nacionalsocijalistom da bi infiltrirali različne važne pozicije u državi.

Hitlerov diktat

Pritisak na Austriju je u istu dob nastao sve jači, jer se je Hitleru ugodalo, da se ujedina s Mussolinijem, ki je bio garant austrijanske samostalnosti. Kad je Schuschnigg potpisao Berchtesgadenski ugovor 12. februara 1938. ljeta, se to već nij stalo med dvimi istovridnimi partneri: to je jur bio Hitlerov diktat.

Adolf Hitler

Polag ugovoru NSDAP u Austriji već nij bio ilegalan, a Schuschnigg je morao akceptirati uključenje nacionalsocijalistov u vladu. To je bio početak takozvanoga Anschlussa Austrije kot dijel Nimškoga Rajha.

Anschluss na bečanskom Heldenplatzu
Heinrich Hoffmann via Wikimedia Commons
Svečevanje Anschlussa na bečanskom Heldenplatzu

Anschluss ranije nego predvidjen

U Borti je jur 27. februara došlo do velike manifestacije s već od 3.300 ljudi ki su sudjelovali i marširali pod kukastim križem kroz selo. Schuschnigg je još sprobirao u govoru 9. marcijuša spasiti samostalnu Austriju, i je objavio glasovanje 13. marcijuša. S tim Hitler nij računao, i tako je Hitler zapovidao, da se takozvani Anschluss, ki je još bio u fazi planiranja, izvrši jur pred najavljenim glasovanjem. Tako je došlo od 11. do 13. marcijuša 1938. ljeta do takozvanoga Anschlussa.

Gradišće
ORF