16.dio
U dvanaesti ljeti, med 1922. i 1934. ljetom, se je minjala zemaljska vlada 11 puti. Ipak su stranke do polovice 1920-ih ljet najveći dio političkih pitanj odlučile konsezualno.
Ali po dogodjaji 1927. ljeta je politička klima nastala grubnija. Sada, kad su sve stranke imale svoje privatne obrambene saveze, su se ti različni obrambeni savezi sve već posvadjali.
U 1929. ljetu je to peljalo prvomu prepovidanju povorkov. U 1930. ljetu su se gradišćanski domobrani raskolili u takozvane „Burgenländische Landesschützen“, ki su stali blizu Kršćanskosocijalnoj stranki, i u takozvani „Österreichischer Heimatschutz im Burgenland“. Rivalitet med domobrani se je mogao ćutiti i u hrvatski sel Gradišća.
Ljudi primljivi za radikalne političke pozicije
Početkom 1930-ih ljet su i Nacionalsocijalisti nastajali sve poznatiji, i to putem atentatov. U pozadini se je u onu dob i u Austriji kazao uticaj globalne ekonomske krize.
Zbog bankrota najveće austrijanske blagajne, to je bila Creditanstalt, je broj nezaposlenih istotako rastao, kot i dug države i broj bankrotiranih poduzeć. Ali istovrimeno su plaće padale. U toj situaciji su mnogi ljudi nastali primljivi za radikalne političke pozicije.
Vlada je odstranila parlamenat
Po štrajku željezničarov 1. marcijuša 1933. ljeta je do 4. marcijuša došlo do osebujne sjednice u Nacionalnom vijeću. Formalne falinge i problemi poslovnoga reda su peljali tomu, da su odstupili svi tri predsjedniki Nacionalnoga vijeća. Tako sjednicu već nisu mogli formalno završiti.
Pokidob se i savezni predsjednik Miklas nij zamišao, iako bi on imao pravo na to, je Dollfußova vlada zgrabila mogućnost i odstranila parlamenat. Vlada je prepričila i novi sastanak parlamentarcev putem policije.
Samo još jedna stranka
Republikanski Schutzbund su službeno prepovidali još u marcijušu, a u istu dob su se domobrani naoružali oružjem iz inventara države. Proces konstituiranja austrofašizma je završio proglašenjem novoga Ustava u maju 1934. ljeta.
Po odstranjenju parlamenta su utemeljili takozvani „Vaterländische Front“ kot jedinu stranku.
KPÖ i NSDAP su kot stranke prepovidali. Prepovid Republikanskoga Schutzbunda je bio jedan dio mjerov ke su bile usmirene suprot Socijaldemokratskoj stranki, i ke su peljale do konfrontacije.
Februarske bitke
Do konflikta je konačno došlo 12. februara 1934. ljeta, pri februarski bitka, ke su durale tri dane. Pri bitka je oko 300 ljudi poginulo a oko 800 ih je ranjeno. Po bitka su prepovidali Socijaldemokratsku stranku.
Uhapsili su zemaljskoga peljača Kolomana Tomšića
U Gradišću su uhapsili političke peljače SDAPa, med njimi i zemaljskoga peljača Republikanskoga Schutzbunda, to je bil Koloman Tomšić iz Čembe.
Pri februarski bitka je u Gradišću samo u Najfeltu, Pečvi, Cindrofu i Neutolu došlo do neredov, kade su uhapsili nekoliko ljudi. U Merbišu su u istu dob neki nacionalsocijalisti marširali po cesta.
Ustriljili su kancelara Dollfußa
Nacionalsocijalisti su pak 25. julija 1934. pokusili puč. Pri toj akciji su ustriljili saveznoga kancelara Engelberta Dollfußa. U Gradišću je pri tom pokusu puča ostalo mirno, samo u Minhof Liebau-u ne. Kot novi savezni kancelar se je ištalirao Kurt Schuschnigg. On se je u toj poziciji mogao držati do marcijuša 1938. ljeta.
