Striljanje u Šundrof kod krčme Čarman
ORF
ORF

Obrambeni savezi i Šundrof

15. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

15. dio

Pri sjednici Zemaljskoga sabora 14. julija 1923. ljeta je zemaljski poglavar Gradišća, Alfred Rausnitz demisionirao; nadomjestio ga je Alfred Walheim. U istoj sjednici su stranke odlučile da nećedu u Gradišću utemeljiti i podupirati privatne obrambene saveze.

Te paravojne jedinice su se formirale u Austriji po Prvom svitskom boju, i to kad su negdašnji vojaki napravili narodne milicije ili obrambene saveze, da bi branili seosko stanovničtvo, na primjer pred pljačkaši/kradljivci.

U redi Kršćanskosocijalnih su to bili domobrani takozvani Heimatschutzverband Burgenland odnosno Heimwehr. Za Sozijaldemkraciju je to bio takozvani Republikanski Schutzbund a kod treta, najmanja grupa, je još postojalo Udruženje frontkämpferov takozvani Frontkämpfervereinigung Deutschösterreichs. U ti savezi su bili zastupani različni ideološki smiri i tendencije. Uza to su još postojali mali savezi, na primjer nacionalsocijalistički SS ili SA.

Nove grupe Frontkämpferov, na priliku u Filežu i Uzlopu

Ugovor strankov, da nećedu utemeljiti i podupirati privatne obrambene saveze, je držao do 1925. ljeta, jer onda su Frontkämpferi opet popali stvarati nove seoske grupe, kot na primjer u Filežu ili Uzlopu. Na to su Socijaldemokrati reagirali utemeljenjem seokih grup Schutzbunda u Novom Selu i Štikapronu.

Natprosječno organizirane grupe u hrvatski seli

Početkom su bili ti paramilitarni aktiviteti fenomen u sjeverom i sridnjem Gradišću. 1927. ljeta, po dogodjaji u Šundrofu, se je i Heimwehr popao formirati u Gradišću. Visok pritok je Heimwehr dostao iz kršćanskosocijalnoga logora i iz Landbunda.

Heimwehr je dostao i podupiranje u južnom Gradišću. U hrvatski sel sjevernoga Gradišća su se jur rano etablirale grupe Schutzbunda, a u hrvatski seli sridnjega i južnoga Gradišća su se tendencijelno utemeljile grupe Frontkämpferov a po 1927. ljetu i Heimwehra. Ove privatne vojske su bile u hrvatski seli natprosječno organizirane.

Striljanje u Šundrofu

Ovo povećanje militarizacije stanovničtva je peljalo nedilju 30. januara 1927. ljeta u Šundrofu do smrtonosnih dogodjajev med savezi Schutzbunda i Frontkämpferov.

Puška ka je smrtno ranila ljude u Šundrofu
HGM / Vojno povijesni muzej
Puška kom su striljali u Šundrofu

Konfrontacija se je raspalila zbog predvidjenoga spravišća Frontkämpferov, komu su kanili dojti člani iz okolnih sel i Beča. Socijaldemokrati su na to reagirali i kanili organizirati priredbu u istu dob. Skupa s grupami Schutzbunda iz okolnih sel, je Schutzbund kanio prepričiti, da bečanski kontingent Frontkämpferov dojde nutar u selo. Rano otpodne je došlo u krčmi Čarman (Tscharmann), to je bio društveni lokal Frontkämpferov, do prve konfrontacije, kad su člani Schutzbunda upali u krčmu.

Šundrof krčma Čarman
ORF
Čarmanova krčma u Šundrofu

Do druge konfrontacije je došlo kod kolodvora. Na to su Frontkämpferi morali otpovidati predvidjenu priredbu. Do trete konfrontacije je došlo otpodne u četiri, kad su člani Schutzbunda opet napali Čarmanovu krčmu. Sada su popali iz oblokov krčme striljati. Pri tom je ranjeno nekoliko ljudi. Konačno su i dva človiki umrli. To su bili Mate Čmarić (Matthias Csmarits) iz Klimpuha i šestljetni Josef Grössing.

Mate Čmarić, slika na njegovom grobu u Klimpuhu
ORF
Čmarićev spomenkip na grobu u Klimpuhu

Pri sudskom postupku, koga su peljali od 5. do 14. julija 1927. ljeta u bečanskom zemaljskom sudu, su okrivljenike Jožefa Čarmana (Tscharmanna), Jernomia Čarmana (Hieronymusa Tscharmanna) i Ivana Pintera odvezali od svake krivice.

Članak o procesu, pri kom su striljce u Šundrofu oslobodili od krivice
ORF
Članak o procesu, pri kom su striljci u Šundrofu oslobodili od krivice
Palača pravosudja //Justizpalast// u Beču
Gryffindor Wikimedia Commons
Palača pravosudja (Justizpalast) u Beču
Gradišće
ORF

To odvezanje od svake krivice je peljalo do velikoga protesta i demonstracije, pri koj su važgali bečansku palaču pravosudja, takozvani Justizpalast. Tako je 15. julija 1927. ljeta 89 ljudi umrlo a prik 600 ljudi je ranjeno.