13. dio
Prema koncu 1920-tih ljet je nezaposlenost u Gradišću jako rasla. Ali pineze za nezaposlene je dostao samo on, ki je mogao potvrditi da je kroz ljeto imao najmanje 20 tajedan plaćenoga djela.
Tako je bilo početkom 1930-tih ljet u nekoliki gradišćanski seli već nezaposlenih nego zaposlenih ljudi. Pred tom pozadinom su rasli aktiviteti šmugljarov. Ali i država je jako investirala u čuvanje granice.
Ako je još početkom 1920-tih ljet bio riziko za šmugljare da bi je mogli uloviti financi relativno mali, je ta posao s časom nastajao sve pogibelniji.
Tekstilije i cukor u Ugarsku, muku i meso u Austriju
Šmugljali su najvećim dijelom hranu. Iz Austrije su šmugljali svakorjačke tekstilije, kafe/kavu i cukor iz fabrikov u Cindrofu i Hirmanu, a iz Ugarske su šmugljali hranu kot muku, jaja ili meso prik nove granice.
Uloge pri šmugljanju su bile podiljenje
Šmugljari – to su bili s najvećim dijelom junaki i mladi muži – su dali ono ča su prik granice doprimili zvećega dalje svojoj obitelji, ka je to onda dalje prodavala na sajmi u blizini. Tako su postojale podiljene uloge u šmugljarskoj sceni.
Uz te obiteljske šmugljarske scene, su postojale i velike bande šmugljarov od 100 članov, koč-toč još i već, ki su šmugljali u velikom stilu i su bili dijelom dobro naoružani. Tako je raslo nasilje na granici.
Nasilje na granici je nastalo sve veće
Financi, kim se je mnogo puti grozila velika pogibel, su sve već hasnovali svoje oružje za striljanje. U 1932. ljetu je nasilje na granici dostignulo tužni vrhunac i zbog toga je 240 vojakov došlo na granicu. Vojaki su došli financem napomoć.
Tako su na primjer financi, šandari i vojaki pri koordiniranoj akciji zakrojili Orbuh blizu Matrštofa, ki je bio poznat kot selo šmugljarov, i su polag pripravne liste uhapsili nekoliko šmugljarov i je odnesli u Lepištrof/Loipersbach, da bi je tote ispitali. Te pripravne liste kažu da su šmugljari med sobom imali i veliku konkurenciju i da su sprobirali na svoju korist uvaditi druge šmugljare kod financov.
Bilo je prepovidano importirati živo blago
Polag edikta, ki je prepovidao import živoga blaga u Austriju, je broj prik granice šmugljanih živin jako rastao. U 1933. ljetu se je neko vrime dugo ilegalno tržilo živim blagom još i već nego legalno. Metode, ke su šmugljari hasnovali za svoje djelo, su bile izvanredno kreativne.
Mjenovci su pri šmugljanju bili kreativni
Jako kreativno se je šmugljalo i na Mjenovi, kade su bili socijalni kontakti i veze sa susjedskim – sada ugarskim – selom Unda jako uski.
Sistem šmugljanja je onde funkcionirao na sljedeći način: Ako je neki Mjenovac na primjer tribao vola je rekao svojemu kontaktu na Undi da bi mu uredili vola za odredjeni dan. Undanski kontakti su preskrbili vola i tako je ta šmugljar na ta dan prošao s jednim od svojih volov prik granice da bi orao svoj lapat ki je sada polag nove granice ležao na ugarskoj strani.
Na drugoj strani granice je tako dugo ostao, dokle su se financi na granici izminili. Novi financi sada nisu znali s kolikimi voli je ta Mjenovac ranije išao prik granice, tako da im nije palo u oko da je sada ponajzad došao na Mjenovo s dvimi voli.
Ali i nekolike svinje su šmugljali prik granice. Nje su sedirali/usnili i shranili u sijenu na koli.
Negativne posljedice za one, ke su ulovili
Ki se je dao uhapsiti pri šmugljanju, je riskirao da ga financi dobro izmlatu, da mu navalu visoku financijsku kaštigu, da ga ispitaju financi i zapru u bečanskoj uzi. Dijelom su pri ispitivanju mučili šmugljare.
Koncem 1930-tih i početkom 1940-tih ljet se je popalo u seli na granici šmugljanje Židovov, ki su kanili pobignuti na Ugre. To se je stalo sa znanjem i toleriranjem lokalnih nacionalsocijalističkih akterov.
Šmugljanje svakorjačkoga dugovanja je u Gradišću prestalo stoprv 2004. ljeta zbog proširenja Europske unije prema istoku.
