Plakat za vožnju brodom Sjeveronimškoga Lloyda
wikimedia commons
wikimedia commons

Iseljivanje u južnu Ameriku

11. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

11. dio

Iako se je najveći broj Gradišćancev iselio u sjevernu Ameriku, su se mnogi migranti odselili i u druge dijele svita. Ovde je bila važna destinacija migrantov južna Amerika i to zbog toga, ar je USA 1923. ljeta zaoštrio direktive za masovnu migraciju u zemlju. To je peljalo tomu, da se je 1928. ljeta već ljudi iselilo u južnu nego u sjevernu Ameriku. Uz Braziliju je mnoge Gradišćancev vuklo u Argentiniju.

Mnoge iseljenike je vuklo u Argentiniju

Tako i hižnike Perner iz Marce blizu Matrštofa. Oni su se u dobi med Prvim i Drugim svitskim bojem odselili u argentinske brige. Njev sin, Carlos Perner, ki se je u Argentiniji naučio skijati, je nastao kotrig nacionalne ekipe Argentinije i je kod zimske olimpijade 1964. ljeta u Innsbrucku sudjelovao. U veleslalomu je nastao 63.

Najpoznatiji gradišćanski iseljak ki je prošao u Argentiniju je vjerojatno bio Ivan Jakšić iz Uzlopa. On se je prvo odselio u Švicarsku da bi se študirao, pokidob ga sveučilišća u Ugarskoj nisu zela kot študenta. Tako je došao Zürich na Polytechnikum, kade se je študirao kartografiju, geodeziju i topografiju. Pokidob mu je njegov profesor preporučio neka bi išao u Argentiniju, se je 1912. ljeta iselio u južnu Ameriku.

Poznati meteorolog u Cordobi

Po Prvom svitskom boju ga je pozvalo sveučilišće u Córdobi da bi nastao profesor. Onde je podučavao kartografiju, geodeziju, topografiju i meteorologiju. Ravno u disciplini meteorologije je bio na glasu i je bio poznat i prik granic Argentinije.

Još danas u drugonajvećem gradu Argentinije, u Córdobi, blizu centra jedna cesta nosi njegovo ime i se zove Juan Jagsich.

Ulica Juana Jakšića u Cordobi
google earth
Ulica Juana Jakšića u Córdobi uz njegov kip i njegovu najpoznatiju knjigu

Agenti su obitali lipši i bolji žitak

I iz okolice Jennersdorfa se je puno ljudi veljek po koncu Prvoga svitskoga boja iselili u Argentiniju. Njim su različni agenti, ki su djelali za brodarska poduzeća – da bi si zaslužili proviziju – obećali lipši i bolji žitak u novom svitu.

Isto tako je iz Andave u periodi od deset ljet prik 100 ljudi prošli u južnu Ameriku. I nje su nagovorili različni agenti, da bi išli u Argentiniju. Ali od oko 2.000 Gradišćancev ki su med dvimi svitskimi boji prošli tamo, se nij svim ugodalo, da bi se integrirali u istoj mjeri u ondešnjem društvu, kot se je to ugodalo Ivanu Jakšiću.

Neka ljudi ne dojdu u Argentiniju

Tako je na primjer Andreas Fischl iz Merbiša, ki se je iselio u Buenos Aires, pisao uredu za iseljenje u saveznom kacelarstvu Johanna Schobera, da bi oštro opomenuo druge Gradišćance, neka ne dojdu u Argentiniju, jer onde da ne postoju nikakove mogućnosti da bi si našli djelo ili da bi se mogli socijalno zdignuti. On piše o Argentiniji da je izvanredno zastarana zemlja.

Argentinija
ORF

Isto tako tužan kip svojih potresljivih doživljajev u Argentiniji je crtao cipelar Karl Borna iz Halbturna. On je išao u Argentiniju 1923. ljeta, je ali po sedmi tajedni u Argentiniji odlučio da će se otpraviti domom.

U pogledu iseljavanja u Argentiniju je kotar Matrštof velika iznimka. U ovom kotaru je već ljudi emigriralo u Argentiniju nego u sjevernu Ameriku. U nijednom drugom kotaru Gradišća nisu tako prevagnuli emigranti u Argentiniju. Spodobno prevaganje je bilo još u Lakimpuhu. Onde je 1928. ljeta po prvi put 11 muži ostavili svoje selo, da bi išli Buenos Aires.

Netipične migrantske destinacije

Isto tako se najdu u Matrštofskom kotaru mnogi migranti, ki su se iselili u netipične migrantske destinacije. To su bile uz različne destinacije u Europi, kot Francuska i Velika Britanija, zemlje kot je to Brazilija – ta zemlja je bila jako popularna med migranti iz toga kotara.

Iz Orbuha u Braziliju

Iz Orbuha (bivšega hrvatskoga sela Rohrbach kod Matrštofa) se je tako do početka Drugoga svitskoga boja 12 peršone iselilo u Braziliju. Istotako se najdu u tom kotaru i destinacije ke su još malo već udaljene.

Iz Štikaprona u Singapur

Iz Štikaprona je na primjer par ljudi prošlo Singapur. Iz Otave, Panjgrta i Rasporka su se nekoliki ljudi iselili u Južnu Afriku.

Po Drugom svitskom boju su se i nekoliki Gradišćanci odselili u Australiju. Iako se je puno Gradišćancev iselilo u različne dijele svita, je najveć Gradišćancev emigriralo u sjevernu Ameriku – i to u Kanadu i USA.

Gradišće
ORF