Oglasi u hrvatskom kalendaru
ORF
ORF

Iseljivanje u sjevernu Ameriku

10. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

10. dio

Prvi iseljenik ki je iz današnjega Gradišća emigrirao u sjevernu Ameriku, se je u novembru 1777. ljeta pojavio blizu Philadelphije kot vojak plaćenik u regimentu vojske iz Hessena u amerikanskom boju neodvisnosti. To je bio Lorenz Schönbacher iz Neutola, ki je pri svojem putovanju došao u Hessen i ki je onde – ne znamo zač – pristupio vojski.

On je došao u Ameriku da bi se borio na strani Velikobritancev protiv Amerikancev. Ali 1779. ljeta je minjao strani i se borio skupa s Amerikanci pod komandom Thomasa Suptera. Umro je 1810. ljeta u Ameriki.

Prvi poznati gradišćanskohrvatski iseljenik je bio iz Uzlopa

Daljnji migranti iz današnjega Gradišća su se stoprv sredinom 19. stoljeća otpravili u Ameriku. Kot prvi gradišćanskohrvatski iseljenik u sjevernu Ameriku nam je tako poznat Ferenc Kutassy iz Uzlopa, ki je 1849. ljeta emigrirao u Indianu.

Malo kašnje su i Paul pak Ana Šumić ostavili Uzlop da bi išli u Ameriku. I iz Pervan se sredinom 19. stoljeća moru najti prvi iseljeniki. To su bili brati Julius i Šime Magyar. Njeve biografije su jako zanimljive.

Maksimilijan
Franz Xaver Winterhalter via Wikimedia Commons
Maksimilijan iz Meksika

Šime Magyar prvi iseljenik ki se je vrnuo

Šime je zapravo bio prvi človik iz današnjega Gradišća ki se je iselio, ali opet ponajzad došao u Gradišće. Njegov brat Julius je ostao u novom svitu. On je bio vračitelj i je pristupio vojski. Njegova sudbina je bila usko povezana s cesarom Maksimilijanom iz Meksika. Francuski cesar Napoléon treti, ki je kanio istalirati u Meksiku s Francuskom usko povezanu monarhiju, je nagovorio mladjega brata cesara Franje Jožefa, da bi nastao cesar u Meksiku. Maksimilijan je privoljio, i tako je došlo 1864. ljeta do Maksimilijanove intronizacije za novoga cesara Meksika.

Toj ekspediciji u Meksiko se je kot vojni vračitelj priključio i Julius Magyar. Ta pokus se ali nije ugodao: Maximilijana su 1867. ljeta blizu Querétare-a ustriljili a Julius se je dalje odselio Kubu, kade je 1879. ljeta umro.

Misečno je kih 600 iseljenikov ostavilo Gradišće

U najvećem dijelu gradišćanskohrvatski sel se je popala migracija u Ameriku koncem 19. ili početkom 20. stoljeća. Iako se je migracija prije popala, je došlo do najvećega broja migrantov iz Gradišća u sjevernu Ameriku u ljeti med Prvim i Drugim svitskim bojem.

U onu dob je Gradišće preraslo u najvažniju zemlja emigracije u cijeloj Austriji. Tako je 1922. i 1923. ljeta već od 60 procentov svih austrijanskih migratov bilo iz Gradišća. U oni ljeti je svaki misec prosječno 600 migrantov ostavilo Gradišće. Iz nijedne druge zemlje Austrije med 1921. i 1935 ljetom nije već ljudi emigriralo.

Oglasi u hrvatskom kalendaru
ORF
Dva oglasi iz hrvatskoga kalendara za 1923. ljeto koga je uredio Ivan Čuković pod imenom //Kalendar svetoga Jožefa //

500 Novogorcev se je otpravilo u Ameriku

Broji migrantov su po geografskoj mjeri rasli od sjevera prema jugu i od zapada preda istočnoj granici, tako da se najviši broji gradišćanskih iseljenikov moru najti u južnom Gradišću, blizu ugarske granice. Najače iskrvavio je tako kotar Novi Grad. 1939. ljeta je svaki peti u kotaru Novi Grad rodjeni živio u Ameriki.

Oglasi u hrvatskom kalendaru
ORF
Fotografija iz 1921. ljeta s Čembanci, ki su se otpravili u Ameriku

U tom kotaru se nahadja gradišćanskohrvatsko selo iz koga je najveć iseljenikov. Iz Nove Gore se je već nego 500 ljudi odselilo u Ameriku, najvećih dijel u blizinu Chicage. Isto tamo je odvuklo oko 200 stanovnikov iz Pinkovca.

Najviši broj iseljenikov iz gradišćanskohrvatskih sel su ali registrirali na drugoj strani granice u Petrovom Selu. S vrimenom je oko 1.000 Petrovišćanov ostavilo svoje selo prema Ameriki.

Različni uzroki za gradišćanski egzodus

Uzroki za ov gradišćanski egzodus su različni, ali sigurno se more reći da su bile sozijalna i ekonomska situacija važni faktori. Po Prvom svitskom boju se je USA pretvarao u važnu velesilu – i u ekonomskom pogledu. Za to je USA bio atraktivan cilj najsiromašnijih stanovnikov Gradišća. Ovi su bili najveća socijana grupa iseljenikov.

U Ameriki su Hrvati stanovali onde, kade su i drugi Gradišćanci stanovali. Jedna za Hrvate važna kolonija je bio grad South Bend blizu Chicage, kade se još danas bira “Miss Burgenland".

Ulica Sotbend u Mjenovu
ORF
Jedan dio Mjenova svidoči o velikom broju iseljenikov u South Bend

Onde je jedan Filežac u ljetu 1900. utemeljio konoliju. Danas spominje cesta u Mjenovu s imenom „Sotbend“ na tu koloniju, ka je pri zadnjoj izbornoj kampanji Demokratov nastala internacionalno poznata, i to za to, kad je sadašnji ministar prometa, i ondašnji načelnik South Benda Pete Buttigieg (Budičić) kandidirao da bi nastao novi kandidat Demokratov za predsjednik USA-a.

Gradišće
ORF