Venecijanski protokol po talijansku i nimšku
ORF
ORF

Venecijanski protokol

5. dio serije povijesnih prikazov o nastajanju i razvijanju Gradišća. Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Gradišća je povjesničar Michael Schreiber sastavio seriju za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. Svaki pandiljak u emisiji Kulturni tajedan, na valu Radija Gradišće u 18.15 morete čuti jedan dio serije.

5. dio

Po potpisanju mirovnih ugovorov u St. Germainu 1919. ljeta i kašnje u Trianonu 1920. ljeta i uz akcije Freischärlerov, ke su prepičile prvo priključenje Gradišća, ko bi koncem augustuša 1921. ljeta bili morali izvršiti austrijanski žandari i financi, se je pokazalo, da priključenje Gradišća neće tako lako funkcionirati, iako se je ugarska država svojim potpisom u Trianonu na to obavezala.

Austrija i Ugarska su prosile Italiju neka posreduje

Ali u septembru 1921. ljeta je situacija za Ugre i za Austrijance nastala tako neugodna, da su obadvi države prosile Italiju neka bi med njimi posredovala.

Tu ponudu je Italija jur bila prije sprogovorila. U istu dob je spodobna ponuda došla iz Čehoslovačke, kade je Eduard Beneš ponudio da kani posredovati u tom pitanju. Ali velesile su bile skepične i su dale Italiji svoj ok.

Savezni kancelar Schober
Sherrill, Charles Hitchcock, Public domain, via Wikimedia Commons
Savezni kancelar Johannes Schober

Pokidob su obadvi strani na diplomatski kanali signalizirale da bi bile pripravne pregovarati, su se u Beču sastali talijanski ministar vanjskih poslov Pietro Tomasi de la Torretta i austrijanski kancelar i ministar za vanjske posle Johannes Schober.

Ugarska ponudila povlačenje ako Šopron ostane

Pri tom sastanku su se pominali i o predlogu, koga su načinili Ugri. Oni da bi se povukli iz Gradišća ako bi Šopron nadalje ostao dijel Ugarske. Schober je tomu predlogu dao svoj ok, iako ne bezuvjetno.

Taljanski ministar za vanjske posle si je još jednoč preskrbio dozvolu kod dobitnikov Prvoga svitskoga boja i je pozvao zastupnike Austrije i Ugrske, da bi došli 11. oktobra u Palazzo Corner u Veneziju.

Dogovorili su se na povjerljive pregovore

Grof István Bethlen
Bundesarchiv
István Bethlen

Pregovore je peljao za Austriju Johannes Schober. Njega su sprohodili tri diplomati. Za Ugre su peljali rasprave predsjednik vlade István Bethlen i ministar za vanjske posle grof Miklós Bánffy. Nje su sprohadjali dva diplomati. Dogovoreno je bilo, da ćedu biti razgovori povjerljivi i zato je bio broj sudjelnikov jako nizak u relaciji važnosti toga pitanja. Još na prvi dan pregovorov se je pokazalo, da ćedu se svadjati zbog Šoprona. Iako je Schober u prvom razgovoru s Torrettom u Beču u pitanju Šoprona još bio kooperativno, je sada inzistirao na tom, da se u prvom koraku Šopron skupa s Gradišćem priključi Austriji i da se u drugom koraku održi narodno glasovanje.

Na drugu stran su si Ugri kanili držati Šopron prez plebiscita. U pitanju Šoprona je pritisak na obadvi strani bio jako visok, i to zbog javnoga mišljenja.

Našli su kompromis

Našli su ipak kompromis, ki je tako izgledao, da bi se u prvom koraku Gradišće bez Šoprona priključilo Austiji i da bi kašnje održali plebiscit u Šopronu. Svim ki su sudjelovali je bilo jasno, da je s tim Austrija odstupila od svojega prava na ta grad, a to zbog toga, kad je svim bilo jasno ča će konačno vandojti kod plebiscita.

To se vidi i na dodatnom članu ugovora, u kom stoji da će se garantirati željeznički promet med sjevernim i sridnjim Gradišćem, ki pelja kroz Šopron.

Dodatak u Venecijanskom protokolu
ORF

Austrijansko popušćanje

Konačno je to austrijansko popušćanje s izgubljenjem Šoprona bilo potribno, i to zato kad nisu kanili riskirati nemire i potencijalni konflikt pri priključenju drugih dijelov Gradišća. Nemire su si očekivali i onda, ako bi, suprot svim očekivanjem, pri plebiscitu dobili proaustrijanski glasi. I to nije bilo u smislu vlade.

Iako je rezultat de facto jur bio jasan pred plebiscitom, su ipak održali to narodno glasovanje jer su političari morali kako tako argumentirati. Austrija nije mogla sama od sebe reći, da će se odreći Šoprona. A Ugri su na drugu stran mogli reći da se je u tom pitanju ispunila nacionalna volja ugarskih stanovnikov. Tako su obadvi strani našle 13. oktobra 1921. ljeta u Veneciji kompromis, ki je prepričio eskalaciju u Gradišću.

Gradišće
ORF