Fred Hergović je odrasao u Frakanavi i je po gimnaziji u Željeznu študirao na Ekonomskom sveučilišću u Beču. 1987. ljeta je počeo djelati kot slobodni suradnik u Hrvatskoj redakciji.
Prik 30 ljet u službi gradišćanskohrvatskoga žurnalizma
Redakcijska svakidašnjica je ončas izgledala potpuno drugačije neg danas. Analogne aparature i izvještaj čisto prez pomoći interneta je bio standard. Tako da je potribno bilo znatno već časa za produciranje prinosov. Uz različne radio emisije i svakodnevni Hrvatski Žurnal je svakotajedna emisija „Dobar Dan Hrvati“ za cijelu narodnu grupu nastala fiksna točka nediljnoga otpodneva pred televizorom. Hergović je emisiju sprohadjao prik 30 ljet. Tako i prilikom jubileja 2019. ljeta.
Važnost i izazov novinarskoga djela za narodnu grupu
„Ja sam imao tu sriću, da sam stoprocentno sa srcem i dušom i jako rado djelao, i naravno je to teško, kad tako važan dio svojega života ostaviš za sobom“, je rekao Fred Hergović. Djelati s kolegi skupa na jednom produktu da je bilo jako lipo. Njemu i cijeloj redakciji da je svenek bilo svisno, kako važno je to djelo za narodnu grupu. „Emisije su eminentno važne i za Hrvate, Ugre, Rome, Čehe, Slovake i Slovence, ar su takorekuć najsuvrimenije ča narodne grupe imaju“, ovako Hergović.
Sadržajno da je njemu i njegovim prethodnikom svenek ležalo na tom, da integriraju čim već različne institucije, ljude i strujanja u programu. Od svega početka, kad je još vladao komunizam u Ugarskoj i Slovačkoj, da je Hrvatska redakcija izvještavala i o Hrvati u Ugarskoj i Slovačkoj, ne samo o Hrvati u Gradišću i Beču, a po sebi razumljivo i o tom ča se dogadja u Hrvatskoj. „Važno je, da smo platforma za sve Hrvate, bilo kade živu“, zaključio je Hergović.
S druge strani da je i jako naporno, kad znaš da moraš svaki dan ča novoga producirati, svaki dan radio, internet i jednoč u tajednu televizijsku emisiju, da je takorekuć za emisijom svenek i pred emisijom. Polag toga mu je, ovako Hergović, svenek bilo važno, svaki dan nuditi dobar program. To da je bio najveći izazov.
Književnost na nimškom i hrvatskom jeziku kot velika strast
60-ljetni Hergović živi u Svetoj Margareti sa svojom hižnom družicom Sabrinom, ka je zaposlena u Literarnom stanu Matrštof. S njom ga i povezuje ljubav za književnost. 1988. ljeta se je pojavio Hergovićev svezak nimških i hrvatskih pjesam s naslovom „Staubsaugen“.
Medjutim autor publicira svoje eseje i pjesme na vlašćoj webstranici. Po oproštaju iz službe kod ORF-a se Hergović kani opet jače posvetiti pisanju.