Ako bi se sve zabilo nimamo temelja, kako ča bolje načiniti, je rekla Grandić. I u Stinjaki mora ljudem biti svisno, da je to bilo namjereno protiv ljudi u Stinjaki. Hrvatski identitet u Stinjaki da je poseban i ljudi nisu povezani s općim hrvatskim identitetom, je rekla Marijana Grandić.
Zbog toga su to kanili sve zabiti i nisu kanili imati spomenik a to da je krivo, misli Grandić. Sve da mora na stol da se iz toga uči da se moraju poštivati manjinska i ljuska prava, da se tako ča već ne more opet dogoditi, je naglasila stručnjakinja za ljudska prava Marijana Grandić.
Marijana Grandić o posljedica atentatov bombami na društvo
Stručnjakinja za ljudska prava Marijana Grandić rodom iz Stinjakov je u razgovoru s Viktorijom Palatin u emisiji Dobar dan Hrvati, 9. februara 2020. razložila važnost obljetnic markantnih dogodjajev za razvitak društva.
Val solidarnosti s narodnimi grupami po atentati
Bombe su prouzrokovale val solidarnosti u društvu u Austriji ali i kod narodnih grup. Za Rome u Gradišću se je situacija malo poboljšala, tako Grandić. Ali i ča se tiče Gradišćanskih Hrvatov je već ljudi u Austriji doznalo da uopće postoju i je i njim doprimilo val solidarnosti.
U politiki su se par ljet po atentatu, 2000. ljeta konačno postavile dvojezične seoske table, da se pokaže da se podupiraju manjine iako je još svenek čuda otvorenih političkih pitanj, tako Grandić.
Tendencije protiv manjin još postoju
Nažalost da još svenek postoju tendencije maloga segmenta društva, ki misli da je Austrija isključivo nimška i narodne grupe, bigunci ili migranti nimaju mjesta u društvu.
Zbog toga da je tako važno da se prik toga pomina i se dalje gaji svist, kakovo bogatstvo su narodne grupe i da Austrija nije monolitna kulturna nacija, je naglasila stručnjakinja za ljudska prava Marijana Grandić.
Atentati bombami u Borti i u Stinjaki 1995. ljeta
U noći od 4. na 5. februara 1995. ljeta je u naselju Romov eksplodirala bomba u civi, na koj je bila montirana tabla s natpisom „Romi ponajzad u Indiju“. Svi četiri muži, ki su kanili odstraniti tablu, su usmrćeni.
Dan kašnje je u Stinjaki bomba u spray-dozi kod sabirališća za otpatke naranila djelača Okolišne službe, Eriha Preiszlera iz Hrvatskoga Hašaša.
Teror s bombami je durao skoro četira ljeta, od decembra 1993. ljeta do oktobra 1997. ljeta. Prestao je u oktobru 1997. ljeta, kad je policija pri prometnoj kontroli uhapsila Franca Fuchsa.