25 ljet Manjinski školski zakon
ORF
ORF
Školstvo

25 ljet Manjinski školski zakon

U Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu je četvrtak bilo svečevanje 25. jubileja postojanja Manjinskoga školskoga zakona. Na svetačnost pod geslom „Mjesto za jezik i kulturu“ je pozvao obrazovni Forum za Gradišće (Forum4Burgenland).

U Forumu za Gradišće su udruženi Pedagoška viska škola Gradišće, direkcija za obrazovanje i gradišćanske narodne grupe.

25 ljet Manjinski školski zakon
ORF
Martin Ivančić, Emmerich Gärtner-Horvath, Iris Žoter, moderator Walter Reiss i Marjan Sturm od Slovencev
25 ljet Manjinski školski zakon
ORF
Publika pri svetačnosti „Mjesto za jezik i kulturu“ u Željeznu

Pravo na podučavanje manjinskoga jezika širom Gradišća

U zakonu na primjer stoji, da imaju Romi uz Hrvate i Ugre pravo na podučavanje u svojem jeziku, je rekla Karin Vukman-Artner, nadzornica za manjinsko školstvo. Roditelji moru potribovati dvojezičnu svidodžbu, i to je onde zapisano.

A zakon garantira, da nudu podučavanje manjinskoga jezika u cijelom Gradišću, i to od osnovne škole do mature, tako nadzornica Karin Vukman-Artner. Uzato stoji u njemu, da moru roditelji svaku dob odjaviti svoju dicu od podučavanja manjinskoga jezika, ča se ali u praksi kumaj stane.

25 ljet Manjinski školski zakon, Karin Vukman-Artner
ORF
Karin Vukman-Artner, nadzornica za manjinsko školstvo je isto govorila pri svetačnosti

Hrvatski kot obavezni jezik na sridnji škola

U praksi izgleda tako, da nudu podučavanje manjinskoga jezika ne samo u oni regija, kade živu narodne grupe nego i izvan ako postoji dost najavov za podučavanje u manjinskom jeziku, tako Karin Vukman-Artner.

Hrvatski kot obavezni jezik na primjer nudu ne samo u Novi sridnji škola u Velikom Borištofu i Svetomu Mihalju, nego i u Hirmanu, Petarštofu i Željeznu.

Manjinski školski zakon

Zakon su 1994. ljeta u parlamentu zaključili s glasi Socijaldemokratske, Narodne i Slobodnjačke stranke, protiv glasov Zelenih i Liberalnoga foruma. Zeleni su onda argumentirali, da se nesmi zaključiti zakon protiv volje pripadnikov narodne grupe.

Glavna točka kritike je bila, da se upelja mogućnost odjavljenja od dvojezičnoga podučavanja. Stari zakon iz 1937. ljeta je govorio o obaveznom podučavanju.

Novim manjinskim školskim zakonom je Dvojezična savezna gimnazija u Borti dostala svoju zakonsku podlogu.

Samo jedna dvojezična gimnazija isto odredjeno u zakonu

Da postoji samo u Borti jedna dvojezična gimnazija je odredjeno u Manjinskom školskom zakonu, kade ide za centralnu školu. Ali postoju i druge mogućnosti podučavanja u manjinski jeziki.

U gimnazija nudu na primjer u Željeznu dvojezično podučavanje u takozvani hrvatski razredi u oni predmeti kade učitelji vladaju obadvimi jeziki, je rekla Karin Vukman-Artner, nadzornica za manjinsko školstvo.

Zastupniki manjin sudjelivali pri diskusiji

Uz referate o aspekti Manjinskoga školskoga zakona u Gradišću su na podijumu diskutirali predsjednik Savjeta hrvatske narodne grupe Martin Ivančić, Iris Žoter potpredsjednica Savjeta Ugrov i Emmerich Gärtner-Horvath, predsjednik Savjeta Romov sa zastupniki Pedagoške visoke škole.

Glavna potribovanja su, da se atraktiviraju manjinski jeziki kot roditeljev i školarov i da se tim poviši broj škoralov. Uza to kanu da odjava od hrvatskoga jezika nije moguća kroz cijelo ljeto, nego samo na početku školskoga ljeta.

25 ljet Manjinski školski zakon, Martin Ivančić
ORF
Martin Ivančić, predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu
Manjinski školski zakon
ORF
Manjinski školski zakon je zaključen pred 25 ljeti

Želja proširenja dvojezičnoga podučavanja

U velikom postoji suglasnost, da bi se dvojezično podučavanje moralo proširiti na sve više škole u Gradišću. Manjinski školski zakon, ki sada postoji 25 ljet dugo je stovrio mogućnost, da se podučava hrvatski jezik i izvan hrvatskih sel.

Svetačnost u Željeznu su muzički oblikovali mladi tamburaši osnovne škole Trajštof hrvatskimi jačkami.

25 ljet Manjinski školski zakon, tamburaši osnovne škole Trajštof
ORF
Mladi tamburaši osvnovne škole Trajštof su muzički oblikovali svečevanje