Grad. domovinski listi
Monotematski dupli broj Gradišćanskih domovinskih listov ima 92 stranice. Tiskan je u Vorištanu, a časopis četire pute u ljeto izdaje zemaljski referat za „Gradišćanske zbirke“. Publikacija se more naručiti u Zemaljskom arhivu u Željeznu.
Nalazi iz kamene dobe do 2. svitskoga boja
Gradišćanski arheologi društva PannArch su od 2012. do 2014. ljeta arheološki sprohadjali dva velike gradjevinske projekte na zgornjem i zdolnjem rubu brze ceste S31.
Na sjeveru, na zaobilaznici Česna su na dužini od pet i pol kilometrov i na širini od 35 metrov grnali zemlju, a arheologi su tom prilikom našli 31 nalaz iz osam različnih kulturnih epohov od mladje kamene dobe do Drugoga svitskoga boja.
Na južnom rubu brze ceste S31 su arheologi na dužini od 9 kilometrov pregledali samo dijele razgrnane površine i istražili su dvoja velika nalazišća i to prik 21 metar dužičak i 7 metrov širok stan iz sridnjega neolitikuma oko 4.500 ljet pred Kristušem i rimljansko grobno polje s 29 pokopanimi.
Ostatki stana za tkanje u Uzlopu
U najnovijem broju Gradišćanskih domovinskih listov su arheologi u 11 članki opisali i dokumentirali svoja arheološka iskapanja prilikom gradnje dvih spomenutih cest. Cornelia Lenz je tako napisala članak o stanu za tkanje u Uzlopu. Ta stan u jami je bio 17 kvadratnih metrov velik. U ovom za tadašnje vrime velikom stanu su našli 11 kamenov, ki su pri tkanju služili kot utegi.
Ti utegi su slišili onoj vrsti tkalačkoga stana, ada naprave za tkanje platna, koga su hasnovali od mlade kamene dobe početo do sridnjega vijeka. Uzlopski stan u jami je po ognju vjerojatno zgubio svoju funkciju kot djelaonica za tkanje.
Susanne Stökl se u svojem prinosu bavi rimljanskimi grobi kod Česna, ke prispodablja s grobi, ke su našli u susjednom Uzlopu u 20-i i 30-i ljeti zadnjega stoljeća i onda detaljirano opisuje predmete, ke su našli u grobi, početo od putrice do staklenoga balzamarija, posude za balzam, ke su mrtvacem davali u grob.
