Radoslav Katičić, ki se je rodio 1930. ljeta u Zagrebu, je od 1977. do svojega umirovljenja 1998. ljeta bio profesor na Slavistiki u Beču, ku je ljeta dugo peljao.
Zalagao za predavanja i vježbe o gh jeziku i literaturi
Profesor slavenske filologije se je zalagao da se na početku 80ih ljet prošloga stoljeća upeljaju predavanja o gradišćanskohrvatskoj literarnoj i kulturnoj povijesti i vježbe gradišćanskohrvatskoga jezika.
Usko je suradjivao i na obadvi sveski gradišćanskohrvatskoga rječnika i bio član Jezične komisije. Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) ga je 1999. ljeta imenovao časnim kotrigom.
Bio je autor bezbrojnih knjig
Radoslav Katičić je bio kotrig Austrijanske i Hrvatske akademije znanosti, kot i akademije u Bosni i Hercegovini i Norveškoj. Utemeljio je studije opće lingvistike i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je autor mnogobrojnih knjig, raspravov, člankov kot i drugih djel, kot i jedan od autorov „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika“ 1967. ljeta.
Bavio se je i sa slavenskom mitologijom
Bavio se je brojnimi temami slavenske i hrvatske filologije, posebno sintaksom i poviješću hrvatskoga književnoga jezika, kot i slavenskom mitologijom. Kot filolog osobito je zaslužan za djelo Zagrebačkoga lingvističkoga kruga i za promicanje strukturalne lingvistike i drugih modernih metodov, piše Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojem priopćenju.
2007. ljeta je Radoslav Katičić primio nagradu za životno djelo. Zadnja publikacija mu je lani izašla, i to „Naša stara vjera“. A Austrijansko društvo za kroatistiku mu je lani izdalo knjigu s Katičićevimi znanstvenimi članki.
Gradišćanski Hrvati, a pred svim oni, ki se temeljitije bavu hrvatskim jezikom, s odlaskom profesora Katičića zgubljaju vrsnoga znalca, odličnoga savjetnika i odlučnoga i dobrohotnoga prijatelja, piše Hrvatski centar u svojoj izjavi povodom smrti Radoslava Katičića.
Radoslava Katičića ćedu pokopati u njegovom rodnom mjestu u Zagrebu.